Pero Dunjić, pomoćnik ministra pravde Srpske: Rad u javnom interesu nije za okorjele kriminalce
Kaznena mjera rad osuđenika u javnom interesu uvedena je s ciljem da se licima koja su osuđena za lakša krivična djela omogući prigodan način izvršenja kazne, jer odlaskom u zatvor oni obično ostaju bez posla, a njihove porodice bez egzistencije, što često dovodi do rasturanja porodica, kaže pomoćnik ministra pravde Republike Srpske za izvršenje krivičnih sankcija Pero Dunjić.
On objašnjava da je pitanje rada osuđenika u javnom interesu propisano izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS iz 2017. godine, a da je 10. jula ove godine u Doboju prvom osuđenom licu izrečena ta mjera.
- Mi smo održali sastanak sa predstavnicima komunalnog preduzeća “Progres” iz Doboja, s kojim je ranije potpisan ugovor po kojem u tom preduzeću može da se izvršava rad u javnom interesu, kao i sa osuđenim licem kojem je izrečena ta mjera i to osuđeno lice je počelo sa “služenjem kazne”, odnosno sa radom u javnom interesu - kaže Dunjić u intervjuu za “Glas Srpske”.
GLAS: Kome i kako se izriče ta kaznena mjera?
DUNjIĆ: Krivičnim zakonikom i Zakonom o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija definisano je da nadležni sud može izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine na zahtjev osuđenika zamijeniti radom u javnom interesu.
GLAS: Dakle, sud ne izriče odmah tu mjeru, već tek na zahtjev osuđenika?
DUNjIĆ: Tako je. Prvo osuđeno lice traži zamjenu zatvorske kazne mjerom rada u javnom interesu. Potom se u nadležnom sudu održi sastanak kojem prisustvuju predstavnik Ministarstva pravde, povjerenik preduzeća u kojem ta mjera treba da se sprovodi i naravno osuđenik, potpiše se ugovor i definiše kada se kreće sa sprovođenjem te mjere i do kada ona traje.
GLAS: Dakle, nema veze za koje je djelo osuđen. Onaj ko je osuđen na kaznu do godinu dana može tražiti da mu se ona zamijeni radom u javnom interesu?
DUNjIĆ: Ima veze. Može se zamijeniti samo kazna za lakša krivična djela, za saobraćaj i slično. Mjeru rada u javnom interesu ne mogu dobiti ranije osuđivana lica ili povratnici u izvršenju krivičnih djela, niti izvršioci težih krivičnih djela.
GLAS: Kako se ta mjera praktično sprovodi?
DUNjIĆ: Osuđeno lice radi na svom redovnom poslu, boravi kod kuće, a rad u javnom interesu obavlja u mjestu prebivališta na način da on poslije svog redovnog posla ili vikendom radi u preduzeću ili ustanovi s kojom je potpisan ugovor o takvom načinu služenja kazne. Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60 časova, niti duži od 360 časova i određuje se za vrijeme koje ne može biti kraće od mjesec dana, niti duže od šest mjeseci. Ugovorom se, recimo, kaže da stupa na snagu 15. jula i traje do 15. oktobra i za ta tri mjeseca osuđeno lice mora da radi u javnom interesu i odradi onoliko sati koliko mu bude izrečeno.
GLAS: Ko kontroliše izvršenje te mjere i može li se ona prekinuti?
DUNjIĆ: Kontroliše predstavnik Ministarstva pravde i povjerenik u preduzeću u kojem se mjera sprovodi. Može se prekinuti ako osuđeno lice izbjegava rad i ne pridržava se ugovora.
Ne može u privatnim preduzećima
GLAS: U kojim preduzećima i ustanovama se može vršiti rad u javnom interesu?
DUNjIĆ: To su uglavnom komunalna preduzeća, Crveni krst, zdravstvene ustanove... Održali smo sastanke po svim lokalnim zajednicama u Srpskoj i u svim opštinama i gradovima smo sa jednim ili dva takva pravna subjekta potpisali ugovore. Imamo potpisan ugovor i sa Nacionalnim parkom “Sutjeska”.
GLAS: Može li se ta mjera izvršavati u privatnim preduzećima?
DUNjIĆ: Ne može.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
