Odgovor predsjedniku VSTS-a povodom (ne)sprovođenja Revidirane strategije za predmete ratnih zločina: Blokade učinile rokove nerealnim
BANjALUKA, SARAJEVO - Kada je rađena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina rokovi su bili realno postavljeni. Nerealnim su ih učinili bošnjački politički predstavnici koji su dvije godine blokirali njeno usvajanje na nivou BiH, a do danas ne dozvoljavaju formiranje nadzornog tijela koje je jedino nadležno za praćenje realizacije dogovorenih ciljeva.
Tvrdi to za “Glas Srpske” direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić, reagujući na to što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Halil Lagumdžija ocijenio da su postavljeni rokovi u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina BiH bili nerealni i da do 2023. godine neće biti ispunjeni.
Revidirana strategija je, nakon dvogodišnje blokade od strane Bošnjaka, usvojena 24. septembra 2020. u Savjetu ministara BiH, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, a u čemu su učestvovali i predstavnici EU. Tada je usaglašeno da će, između ostalog, Ministarstvo pravde BiH tokom 30 dana, Savjetu ministara dostaviti prijedlog odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije, ali iako je bilo pokušaja da taj organ bude imenovan, do toga nije došlo, jer su se bošnjačke strukture protivile predloženim kadrovima u ime Srpske, među kojima je predložen i sam Kojić.
On, s druge strane, ponavlja da vrijeme čini svoje i da su izgubljene već tri godine zbog opstrukcija Bošnjaka.
- U Revidiranoj strategiji je jasno definisano da manje složeni predmeti budu preneseni na entitete, a da se najsloženijima bavi Tužilaštvo BiH. Uvidjeli smo da su se u Tužilaštvu bavili manje složenim predmetima, a ne optužnicama protiv visokopozicioniranih Bošnjaka za zločine nad Srbima koje spadaju u kategoriju složenijih. To nam samo po sebi govori da se Strategija ne implementira, ali i ne može, jer ne postoji ni nadzorno tijelo koje treba, u skladu sa dobijenim proširenim nadležnostima da procijeni da li nosioci pravosudnih funkcija sprovode ciljeve i mjere, a ako ne, da bude pokrenuto pitanje odgovornosti. Realna situacija je da se ponovo ne pokreće pitanje te odgovornosti - rekao je Kojić.
VSTS, tvrdi, nije nadležan za praćenje realizacije Strategije i oni ne mogu da budu svojevrsni bajpas, kako je i ranije skrenuo pažnju pojedinima.
- Sve to što rade je bolesno i nakaradno, jer svjesno nastavljaju sa nama dobrom poznatom praksom selektivnog procesuiranja, odnosno da ne bude kazne za zločine počinjene nad Srbima - istakao je Kojić.
Podvlači da dok ne bude nadzornog tijela, praktično nema ni Revidirane strategije.
- A dok je tako, nosiocima pravosudnih funkcija ostavlja se mogućnost da rade šta i kako hoće - rekao je Kojić, dodajući da se rok, odnosno 2023. iz Strategije odnosi na tužilaštva da podignu optužnice, jer i nije realno da ako, na primjer, optužnica bude podignuta te godine, da predmet bude i završen.
- Ti procesi traju godinama do konačne presude, ali optužnice su veoma bitne - zaključio je Kojić, koji je ranije ukazivao na to da je pristanak Bošnjaka i usvajanje Revidirane strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina u Savjetu ministara bilo samo bacanje magle u oči domaćoj i međunarodnoj javnosti. Sa ministrom pravde BiH Josipom Grubešom nismo uspjeli da stupimo u kontakt.
Neuspjeli pokušaj
BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da na nivou BiH budu procesuirani najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo, gdje bi bili okončani do 2023. godine. Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti, zbog čega je formirana radna grupa koja je dostavila prijedlog revidirane strategije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
