Obilježeno 29 godina od stradanja Srba iz Hranče

Srna
Obilježeno 29 godina od stradanja Srba iz Hranče

BRATUNAC - Kod centralnog Spomen-krsta na gradskom groblju u Bratuncu danas je odata počast za 20 nastradalih Srba iz naselja Hranča u odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih je sedmoro poginulo na današnji dan 1992. godine.

Članovi porodica su prislužili svijeće i položili vijence čime je obilježeno 29 godina od pogibije sedam srpskih civila iz ovog naselja među kojima su bile tri žene, Živanka Lukić, Dostana Cvjetinović i mLjubica Mirković.

Osim porodica nastradalih cvijeće je položila i delegacija Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

Na današnji dan 1992. godine muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice upale su u ovo selo sa više strana, ubijajući srpske civile kod njihovih kuća.

U Hranči, kao i u ostalim selima oko Srebrenice i Bratunca, muslimanske formacije pobile su stanovnike koje su zatekle, opljačkale pokretnu imovinu, a kuće i ostalu nepokretnu imovinu popalile.

Preživjeli mještani pričaju da je napad počeo oko 15.30 časova, da je zapucalo i uz galamu i viku upali su u selo i ubijali sve redom vičući: "Hvataj ih žive, štedi municiju".

Ubijeno je sedam mještana u dvorištima, a većina stanovnika uspjela je niz korito Glogovske rječice izvući se iz sela prema Bratuncu.

Hranča je opasana muslimanskim selima i napad na selo izveden je sa svih strana.

Mještanin Dragomir Mitrović nestao je deset dana prije ovog napada na Hranču i još nije pronađen. Njega su muslimanski vojnici uhvatili kod ovaca i izgubio mu se svaki trag.

Niko nije procesuiran za ubistva civila i brojne masovne zločine počinjene nad Srbima u okolini Bratunca i Srebrenice.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca Radojka Filipović rekla je da su ovi grobovi jedina istina i pita gdje je pravda.

Filipovićeva je podsjetila da su nekoliko dana napadali na Zagone, Gornje Magašiće i Hranču, da je 20. jula 1992. godine u Gornjim Magašićima ubijeno osam srpskih civila, zatim je ukazala na srpska stradanja u četiri sela na Petrovdan te godine i niz sela gdje je u jednom danu ubijano po 10 ili 20 pa do 50 i više mještana i da niko nije odgovarao.

-Predmeti stoje u ladicama u Tužilaštvu BiH i nakon 29 godina od zločina i 25 godine od završetka rata. Neizvjesno je da li će optužnice ikada biti podignute, a kada dođu na red da li će biti preživjelih svjedoka da potvrde šta se dešavalo i ko je i kako počinio zločine i da li će biti živih počinilaca. To je dokaz da u BiH nema pravde za Srbe -rekla je Filipovićeva.

Ona je istakla da su porodice ogorčene zbog rada pravosuđa BiH, selektivnog pristupa predmetima ratnih zločina i dijeljenja pravde jer godinama Tužilaštvo i Sud procesuiraju Srbe, a opstruišu podizanje optužnica i vođenje postupaka protiv počinilaca zločina nad Srbima.

Prema njenim riječima, to se može okarakterisati kao pravosudna diktatura i teror nad porodicama srpskih žrtava i srpskim narodom koji traju više od dvije decenije.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana