Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu: Srpska vodila odbrambeni rat

Darko Momić
Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu: Srpska vodila odbrambeni rat

BANjALUKA - Rat u BiH u osnovi je bio građanski i etnički rat između njena tri naroda - Muslimana, Srba i Hrvata, u kojem su se Srbi borili prvo da spriječe ono što se smatralo genocidom 1941. godine, a onda i za svoja ljudska i građanska prava koja im kao konstitutivnom narodu pripadaju.

Ovo se navodi u obimnom Izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine koji je od juče dostupan na veb-stranici Komisije i Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih. 

Na čelu šestočlane Nezavisne ekspertske komisije bio je izraelski stručnjak Rafael Izraeli. Komisija je 18 mjeseci radila izvještaj koji u završnici ima 1.420 stranica na engleskom jeziku.

U izvještaju se kaže da je neposredan povod za građanski rat u BiH bio referendum o nezavisnosti 1992. godine, kojim je ignorisana izričita volja Srba iz BiH da ostanu u Jugoslaviji i nedvosmisleno navodi da je "u tom smislu Republika Srpska vodila odbrambeni rat".

- S druge strane, formiranje odreda "El mudžahid", kao jedinice Sedme muslimanske brigade Trećeg korpusa ARBiH koju su sačinjavali strani teroristički borci iz cijelog svijeta, njihov modus operandi, metode širenja propagande i veze sa međunarodnim terorističkim organizacijama, otkrivaju karakter i prirodu građanskog rata u BiH sa stanovišta muslimanske političke i vjerske elite u BiH. 

U njihovim očima, građanski rat u BiH nesumnjivo je bio džihad za oslobađanje muslimanskih zemalja od nevjernika i uspostavljanje islamske države. Armija BiH je stvorena kao sredstvo SDA, islamizovana i bila poprilično monoetnička i muslimanska, te stoga nije imala moralno pravo da izvrši zadatak da osigura nacionalnu i socijalnu ravnopravnost za sva tri naroda u RBiH - navodi se u izvještaju.

Prema svim kriterijumima opisanim u međunarodno utvrđenim i primijenjenim definicijama za pojam opsada, Nezavisna komisija u svom izvještaju navodi da je Sarajevo doživjelo blokadu, a ne opsadu.

- Glavni štab VRS i Sarajevsko-romanijski korpus u dokumentima su koristili profesionalni izraz blokada, dok su ARBiH i mediji za potrebe medijske kampanje koristili termin opsada, koji je u profesionalnom i istorijskom smislu netačan. Istorijski gledano, glavno oružje tokom opsade bilo je izgladnjivanje, ali zbog međunarodnih napora i ogromnih isporuka humanitarne pomoći koje je VRS dozvolila, Sarajevo nije iskusilo glad, kao primarno oružje bilo koje opsade - navodi se u izvještaju.

Kontrola UNPROFOR-a nad aerodromom, navodi se dalje, omogućila je uspostavljanje humanitarnog vazdušnog mosta, koji je djelovao tokom čitavog rata.

- Situacija u Sarajevu ne može se uporediti sa opsadom Lenjingrada između 1941. i 1944. godine i opsadom Sevastopolja između 1941. i 1942. godine. Opsada Lenjingrada od strane njemačkih, finskih i španskih snaga tokom Drugog svjetskog rata dovela je do smrti oko 1.500.000 vojnika i civila usljed gladi i bombardovanja - precizira se u izvještaju.

Iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica juče je saopšteno da je Vlada Republike Srpske izvještaj primila k znanju i ocijenila da će on doprinijeti objektivnom i nepristrasnom sagledavanju svih činjenica vezanih za stradanje Srba u Sarajevu.

- Cjelovito i istinito sagledavanje ratnih događaja u Sarajevu, ali i cijeloj BiH, doprinijeće jačanju povjerenja i tolerancije u BiH, konačnom pomirenju i suživotu sadašnjih i budućih generacija - navodi se u saopštenju.

DIREKTIVA

Prema definiciji agresije iz Rezolucije 3314 Ujedinjenih nacija, Republika BiH počinila je čin agresije na SFRJ napavši njenu vojsku - JNA. 

Neoboriv dokaz kojim se to potvrđuje je "Direktiva o zaštiti suvereniteta i nezavisnosti RBiH, str. pov. br. 02/2-1" od 12. aprila 1992. "Direktiva" je kao neprijatelja označila SDS - legalnu političku stranku srpskog naroda sa 72 poslanika u Skupštini BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana