Miloš Zdravković, analitičar, o energetskim izazovima: Srpska i Srbija neće osjetiti gasnu krizu u Evropi

Veljko Zeljković
Miloš Zdravković, analitičar, o energetskim izazovima: Srpska i Srbija neće osjetiti gasnu krizu u Evropi

Vlasti Srpske i Srbije su do sada vodile razumnu energetsku politiku i neće u većoj mjeri osjetiti posljedice energetske krize koja drma evropski kontinent, a do koje je došlo nakon što su se cijene energenata, a prije svega gasa, gotovo udesetostručile na evropskim berzama.

Kaže ovo u intervjuu za “Glas “ energetičar Miloš Zdravković, ističući kako su Srpska i Srbija, ali i Mađarska, na vrijeme shvatile energetske izazove te vukle strateške poteze, ne zatvarajući preko noći svoje energetske objekte na ugalj, ali i sklapajući dugoročne partnerske odnose sa ruskim kompanijama o isporuci gasa.

 - Odluka da se bude dio projekta gasovoda “Turski tok” izuzetno je važna zbog energetske stabilnosti. Bez toga se ne može. Nisu donošene nerazumne političke odluke poput onih u Evropi. Dobra stvar je i to što su Rusi predvideli i gradnju nekoliko elektrana na gas, u Srbiji pet, a Srpskoj, mislim, tri kada bude izgrađen krak ovog gasovoda i do Banjaluke. Sve ovo su bile hrabre i pametne odluke srpskih vlasti koje su godinama bile izložene igrama i pritiscima globalista - istakao je Zdravković.

GLAS: Kako da Srbija i Srpska sprovedu održivu “zelenu” tranziciju elektroenergetskog sektora?

ZDRAVKOVIĆ: Kao prvo, pomenuo bih kako je od izuzetne važnosti to što ni Srbija, a ni Srpska nisu privatizovale svoje elektroprivrede. One moraju ostati u državnim rukama. A kada je u pitanju tranzicija, ona mora ići postepeno da nam se ne bio desio evropski scenario. Nju bi trebalo sprovesti kroz povećanje upotrebe gasa i strateške i dugoročne ugovore sa ruskom stranom. Takođe, neophodno je modernizovati postojeće termoelektrane, a možda bi trebalo početi razmišljati i o nuklearnoj energiji. Zašto ne! Srbija, možda zajedno sa Srpskom, može napraviti taj strateški iskorak. One već postoje u našem okruženju, od Bugarske preko Rumunije do Mađarske. Naravno, tu je i Krško. Nuklerani reaktori su svuda po Evropi. Zašto je i mi ne bi imali, jer je nuklearna energija ekološki najčistija, ali i ekonomski najisplativija.

GLAS: Kako je uopšte došlo do energetske krize u Evropi?

ZDRAVKOVIĆ: Do energetske krize, ne samo u gasnom sektoru, došlo je iz nekoliko razloga. Prvi je nerazumna odluka pojedinih evropskih zemlja da ne uvoze gas iz Rusije. Oni su od 2013. počeli da izbegavaju kupovinu energenata od Moskve. Druga stvar jeste da je trenutna popunjenost evropskih skladišta gasa na nivou od 75 odsto, a Rusija nije rezervisala dodatne kapacitete u ukrajinskom gasovodnom sistemu, a koji služi, između ostalog, za tranzit gasa u Evropu. Sve je zakomplikovala i odluka predsednika SAD Džo Bajdena da prestane da sponzoriše fraking, odnosno vađenje nafte i gasa iz uljnih škriljaca, koji je, ekološki gledano, najprljavija tehnologija. To je dovelo do propasti mnogih američkih kompanija i pada proizvodnje energenata u toj zemlji. Takođe, oni su se poput Rusije više okrenuli azijskom tržištu koje je spremno da plaća mnogo veće cijene energenata nego Evropa.

GLAS: Da li je i nagli prelazak na obnovljive izvore energije koštao ove zemlje?

ZDRAVKOVIĆ: Naravno, ugašen je veliki broj termoelektrana, a obnovljivi izvori nisu mogli da zadovolje sve potrebe. Sve to pratio je i ubrzan pad proizvodnje gasa u zapadnoj Evropi. Ona godišnje opada za oko pet milijardi kubika, a potrošnja u isto vreme raste za oko šest odsto. Na rast cena gasa uticalo je i uvođenje ekoloških taksi, a što je dovelo do rasta cena za oko 18 odsto. Kada sve to sumiramo i dodamo inflaciju došlo je do lavine koju će teško biti zaustaviti. I danas se vodi žestoka kampanja da se zatvore termoelektrane. Tu naročito prednjači Nemačka, koja je nedavno izgradila novu koja je instalisanog kapaciteta tri puta većeg nego sve termoelektrane koje su do sada zatvorili. Znači oni vode jednu nefer politiku, da zelenu tranziciju plate siromašni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana