Milan Blagojević podnosi ostavku zbog Incka

Srna
Milan Blagojević podnosi ostavku zbog Incka

BANjALUKA - Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci, napisao je u kolumni u “Nezavisnim novinama” da podnosi ostavku na ovu funkciju u znak protesta protiv “kriminala Valentina Incka i kriminalaca iz OHR-a” koji su mu pripremili odluku od 23. jula, a ostavku je nazvao i vidom otpora prema tiraniji OHR-a.

Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno podnio ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

“Čitam kriminalnu odluku Valentina Incka od 23. jula 2021. godine, kojom tiranski želi nametnuti da njegova samovolja postane zakon kojim zabranjuje negiranje genocida. I u toj odluci, kao i u svim prethodnim, visoki predstavnik se poziva na tačku DžI.2. zaključaka fantomskog savjeta za primjenu mira u BiH, usvojenih u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”, naveo je Blagojević.

Drugim riječima, dodaje, “kriminalac Valentin Incko i bulumenta kriminalaca iz OHR-a smatraju da im ta tačka navodno daje pravo da ovdje nameću zakone, što je ne samo kriminalno, nego je i toliko podlo da zaslužuje da bude prezreno, ali i da se ovdašnjim ljudima objasni suština tog kriminala”.

Kako je pojasnio, u tački DžI.2. pomenutih zaključaka stoji, edžpresis verbis, samo to da onaj fantomski savjet, čije postojanje nije propisano nijednim važećim izvorom prava, “pozdravlja namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlašćenja u vezi s interpretacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma radi olakšanja razrješenja teškoća putem donošenja obavezujućih odluka o sljedećim pitanja”.

Riječ je o pitanjima “vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija, privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i ostaju važeće dok Predsjedništvo BiH ili Savjet ministara ne usvoji odluku o tom pitanju, te druge mjere za osiguranje primjene Dejtonskog sporazuma, kao i neometanog rada zajedničkih institucija”.

Kada se pažljivo čita jasno je, ističe Blagojević, da čak ni u toj tački pomenutih zaključaka nijednom riječju nije rečeno da visoki predstavnik ima pravo da nameće zakone.

“Naime, kada se u citiranom tekstu kaže da on može donositi žobavezujuće odluke i druge mjerež, to ni prema jednom pravilu tumačenja prava ne znači niti može značiti da je time visokom predstavniku dato pravo da nameće zakone”, naveo je Blagojević u kolumni.

On je ukazao da nigdje u civilizovanom svijetu ustavnosti riječ “odluka”, kao ni riječ “mjera” ne mogu imati značenje zakona.

Između ostalog, Blagojević navodi i da “obavezujuće odluke i druge mjere” iz tačke DžI.2. bonskih zaključaka ne mogu značiti pravo na nametanje zakona ne samo zbog prethodno iznijetih razloga, već i zato što bi to bilo suprotno Dejtonskom sporazumu.

“U tom sporazumu, kao međunarodnom ugovoru, a time i izvoru međunarodnog prava, nigdje ni u jednom od njegovih aneksa, uključujući i Ustav BiH, nijednom riječju nije propisano da nam visoki predstavnik može nametati zakone”, naglasio je Blagojević.

Prema njegovim riječima, takvo pravo visokom predstavniku nije dao ni Savjet bezbjednosti UN jer niti jednom od 40 rezolucija koliko ih je ta institucija UN donijela od decembra 1995. godine do danas nikada nije rečeno da visoki predstavnik može nametati zakone u BiH.

Blagojević je naglasio da je jasno da OHR ni prema jednom izvoru prava, kako međunarodnom, tako i unutrašnjem, nema niti može imati pravo da nameće zakone u BiH.

“Zato je kriminal ono što je Valentin Incko učinio 23. jula ove godine, donijevši odluku čiji sadržaj nije ništa drugo do Inckova i samovolja OHR-a, za koju žele da postane zakon kojim njih nekolicina hoće da zabrane negiranje genocida”, pojasnio je Blagojević.

Koliko ta samovolja nema granica, precizirao je Blagojević, svjedoči i činjenica da je Incko u članu 1. stav 3. “te svoje kriminalne odluke najprije rekao da svako ko javno porekne ili grubo umanji zločin genocida čini Inckovo žkrivično djelož za koje će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina”.

Nakon toga, navodi, “u članu 1. stav 7. Inckova samovolja glasi: žPočinilac krivičnog djela iz ovog člana koji je službeno ili odgovorno lice ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta biće kažnjen zatvorom od najmanje tri godinež”.

“To drugim riječima znači da će i sudija, koji kao član sudskog vijeća učestvuje u suđenju po optužnici za zločin genocida, a smatra da u Srebrenici nije izvršen zločin genocida i zbog toga napiše izdvojeno, neslažuće mišljenje i iznese dokaze i argumentaciju za svoj stav, te to dostavi javnom tužiocu, optuženom i njegovom braniocu, koji imaju ustavno pravo da znaju za sadržaj i tog neslažućeg mišljenja, biti učinilac ovog Inckovog žkrivičnog djelaž jer je i sudija službeno lice u instituciji vlasti i zaposlenik čija visoka plata se finansira iz javnog budžeta”, obrazložio je Blagojević.

On je naglasio da je to što je učinio Incko “takav kriminal, tiranija i izopačenost, pred kojima staje ljudski razum”.

“Zato ja u znak protesta protiv svega toga, protesta protiv tog kriminala Valentina Incka i kriminalaca iz OHR-a koji su mu pripremili odluku od 23. jula ove godine, podnosim ostavku na moju sudijsku funkciju u Okružnom sudu u Banjaluci. Jer poslije svega, sve je ovdje izgubilo smisao, pa i smisao da se bude sudija u ovakvoj izopačenoj tvorevini kakva je BiH”, naveo je Blagojević.

On je dodao je njegova ostavka i vid otpora “prema tiraniji OHR-a, koja će, nažalost, kao i sve ostalo nasilje ohaerizma, vremenom ovdje biti kolektivno i licemjerno prihvaćena”.

“Ali zato ja imam pravo da kao čovjek i kao sudija ne budem dio te tiranije i kolektivnog licemjerja”, zaključio je Blagojević.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana