Marko Đogo za "Glas Srpske": MMF nije briga kako će živjeti obični ljudi

Prema riječima dekana Ekonomskog fakulteta Istočnom Sarajevu, predstavnici MMF-a situaciju u BiH, ali i drugim zemljama, posmatraju isključivo iz svog ugla. Njima je jedino bitno da u BiH bude očuvana makroekonomska stabilnost.

- Smatraju da se inflacija jedino može obuzdati tako što će biti smanjena krajnja potrošnja. To se može postići kroz smanjeni obim investicija, a njih ćete smanjiti ako povećate kamatne stope. Pored toga javna potrošnja će biti smanjena i ako budu smanjene plate u javnom sektoru, što oni i predlažu. I to je njihova logika, a to predlažu da bi u BiH bila osigurana budžetska ravnoteža pa samim tim i isplata rata za kredite koji su nam dali. Njih ne zanima da li će se to i u kolikoj mjeri negativno odraziti na životni standard običnih ljudi. Ne smatraju to svojim problemom, već lokalnih vlasti - istakao je za "Glas Srpske" Đogo.

GLAS: Prema posljednjim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su četiri milijarde i 90 miliona i veći su za 257 miliona ili 6,71 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili tri milijarde i 833 miliona. Kako gledate na ove nove podatke?

ĐOGO: Iako se na prvu čini da su ovi prihodi i dalje visoki, oni su, upoređujući ih sa onima iz prošle godine, ipak u malom padu, što ukazuje na to da inflacija uzima danak te da polako dolazi do pada vrijednosti potrošnje u realnim količinama. Tokom prošle godine bio je mnogi veći rast prihoda od indirektnih poreza. Upoređujući ih možemo zaključiti da u prvih pet mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle, imamo u stvari pad vrijednosti potrošnje u realnim količinama. Nije to ništa dramatično, jer ako je inflacija bila oko osam odsto, a rast od indirektnih poreza oko sedam, znači da je došlo do pada za jedan odsto.

GLAS: Kada možemo očekivati da konačno dođe do pada cijena ili je ovo naša sadašnjost i budućnost?

ĐOGO: Mislim da je nerealno očekivati da se sadašnje cijene vrate na nivo prije ove krize. Pokazalo se do sada mnogo puta da kada cijene skoče, onda se teško vraćaju u normalu. To se dešava samo u vanrednim okolnostima, kada je recimo velika recesija i nezaposlenost. Takvu pojavu smo imali, recimo primjera radi, u Grčkoj 2014. i 2015. godine. Ono što sada možemo vidjeti jeste da je tempo rasta cijena usporen, kako u svijetu, tako i kod nas, ali je isto gotovo izgledno da do nekog značajnog pada sigurno neće biti.

GLAS: Kako gledate na nedavnu izjavu nadležnih iz inspektorata da gotovo svi trgovci krše uvedene marže. Trgovcima je očigledno isplativije plaćati kazne nego snižavati cijene? Kako to promijeniti?

ĐOGO: Odluka o uvođenju marži je bila dosta kontroverzna, ali i kako se pokazalo teško sprovodiva. Kapacitet nadležnih organa nije toliki da bi mogao sve iskontrolisati. Iako se trgovci žale da su kazne drakonske, one to sigurno nisu. Mislim da marže mogu dati samo ograničene rezultate. To, uostalom, možemo vidjeti i u praksi.

GLAS: Da li se i u kolikoj mjeri sve ovo što se dešava u Njemačkoj koja ulazi u recesiju može odraziti i na naše tržište?

ĐOGO: Može. Oni su naši najveći spoljnotrgovinski partner i sve ono što se negativno dešava kod njih osjetićemo i mi, na našoj koži, i to vrlo brzo. Ne samo kroz smanjen izvoz određene robe. I to nije problem od kojeg će glava zaboljeti samo nas, već i ostale evropske zemlje, jer je Njemačka do sada bila motor evropske privrede, u svakom pogledu. Osim toga, ne treba zaboraviti da dosta inostranih doznaka upravo dolazi od naših ljudi koji rade u ovoj državi. Ukoliko Njemačka uđe u duboku recesiju, što znači pad privrednih aktivnosti, otpuštanje radnika i zatvaranje fabrika, to će se sigurno odraziti i na vrijednost ovih doznaka, naravno negativno.

GLAS: Koliko su te inostrane doznake značajne za nas?

ĐOGO: Ove doznake čine značajan dio BDP-a. Posljednjih godina one se kreću oko četiri milijarde maraka na godišnjem nivou. Da slikovito ilustrujem - gotovo svaka deseta marka koja se nađe u domaćoj potrošnji potiče iz inostranstva, odnosno od naših ljudi koji rade vani. To je sada značajno manje, nego recimo poslije rata, kada je gotovo svaka treća marka dolazila od strane tih ljudi. Znači radi se o značajnom aspektu, ali isto tako možda treba naglasiti da i kada je dolazilo do pada tih doznaka to nije značajnije uticalo na naše ekonomske prilike.

Stabilnost

GLAS: Centralna banka BiH donijela je odluku o povećanju naknada na obaveznu rezervu, koje plaća komercijalnim bankama, a radi usklađivanja sa politikom Evropske centralne banke. Da li ovo može ublažiti uticaj rasta referentne kamatne stope ECB-a na poslovanje banaka u BiH?

ĐOGO: Naš bankarski sektor je trenutno prelikvidan, tako da i restriktivni potezi ECB i agresivno povećanje referentnih kamatnih stopa u nekoliko navrata nije u većoj mjeri uticalo na njega. Naše banke nisu imale potrebe da pozajmljuju finansijska sredstva na evropskom tržištu novca. Ovom novom odlukom CBBiH će našim bankama osigurati dodatna novčana sredstva, a koja treba da omoguće da i dalje ostanemo imuni na dizanje kamatnih stopa. I to je dobra odluka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.