Lazar Prodanović, delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH: Najbolje rješenje dogovor bez stranaca

Vedrana Kulaga Simić
Lazar Prodanović, delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH: Najbolje rješenje dogovor bez stranaca

Domaći lideri bi trebalo da iskoriste ovu godinu, u kojoj nema izbora i postignu konsenzus o izmjenama u izbornom zakonodavstvu, jer je najbolje da se sami dogovorimo, a ne da se stranci miješaju sa strane.

Istakao je to za “Glas Srpske” delegat iz reda srpskog naroda u Parlamentu BiH Lazar Prodanović (SNSD), koji je godinama bio član radnih grupa koje su formirane s ciljem postizanja konsenzusa o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Te izmjene su jedna u nizu na spisku obaveza koje stoje pred BiH i na njenom putu ka članstvu Evropskoj uniji, a Prodanović ističe da ima dosta posla te da je volja ključni faktor za gotovo sve zadatke.

- Još nije bilo razgovora o formiranju nove interresorne ili neke druge radne grupe u Parlamentu BiH, jer je nakon izbora bila jedna, odnosno dvije sjednice. Očekujem to, jer se stalno govori o tome. Bilo bi veoma dobro da te aktivnosti počnu što prije. Imamo još krupnih pitanja, među kojima je i implementacija presude u predmetu “Sejdić i Finci” i o tome prvo treba da bude političke saglasnosti. Ako postoji spremnost, sve je moguće. U suprotnom, imaćemo samo, uslovno rečeno, konfrontacije - istakao je Prodanović.

GLAS: Ko treba da inicira formiranje nove komisije? Parlament, Centralna izborna komisija (CIK) BiH ili neko treći?

PRODANOVIĆ: U komisijama su, do sada, bila po tri predstavnika iz oba doma Parlamenta BiH te po tri člana iz Centralne izborne komisije i Savjeta ministara. Inicijative su u principu dolazile nakon završenih izbora, Centralna izborna komisija je obavještavala Parlament o tome i u okviru rasprava o ovoj problematici pristupalo se tome. Može se i CIK obratiti Parlamentu, ali mislim da bi najpametnije bilo da Parlament ovaj proces, u nekom smislu ubrza.

GLAS: Da li ima dovoljno političke volje za izmjene Izbornog zakona, jer su stalno neke druge priče u prvom planu?

PRODANOVIĆ: Svi su svjesni da to treba raditi. I oni koji su svoje predstavnike inkorporirali u CIK i oni koji smatraju da je to nezakonito. To podrazumijeva ozbiljnu analizu mandata opštinskih izbornih komisija i CIK-a te niz drugih pitanja od tehničkih do suštinskih. Jedno od prvih je ujednačavanje vrijednosti glasa u izbornim jedinicama, zatim tu je priča o biračkim odnosima i tako dalje. O tome se stalno govori i to ne treba raditi pet do dvanaest.

GLAS: Da li je prethodna radna grupa ostavila nešto nezavršeno što bi trebalo da bude prioritet?

PRODANOVIĆ: Radili smo na pitanjima koja se tiču biračkih odbora, a mora se pažnja posvetiti i lažnom zastupanju predstavnika fiktivnih političkih subjekata u tim odborima. To pitanje se može lako riješiti. Između ostalog mjesta u biračkim odborima ne može imati onaj ko u toj izbornoj jedinici ili njenom dijelu nema kandidata.

GLAS: Šta bi se time postiglo?

PRODANOVIĆ: Spriječile bi se brojne manipulacije o kupovini mjesta u biračkim odborima i to da imamo situaciju da te odbore predstavljaju samo predstavnici jedne političke partije ili u najvećem dijelu. Važno je i pitanje koje se tiče eventualnog preferiranja kandidata, a to se može spriječiti brojanjem i skeniranjem listića na licu mjesta.

GLAS: Da li to znači vraćanje priče o uvođenju novih tehnologija u izborni proces?

PRODANOVIĆ: O svemu treba razgovarati. Ne smatram da bi elektronsko glasanje imalo efekta u BiH.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana