Kržalić: Zabraniti i kažnjavati separatistički ekstremizam

Srna
Kržalić: Zabraniti i kažnjavati separatistički ekstremizam

BANjALUKA - Važeća strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma BiH nije dala zadovoljavajuće rezultate, a ovakve dokumente ubuduće moraju osimšljavati multidisciplinarni timovi na osnovu stvarnih potreba sa terena, smatra profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i bezbjednosne studije u Sarajevu Armin Kržalić.

"U tom pravcu naša studija žPutnici u Siriju - kriminološka i bezbjednosna analiza povratnika s posebnim osvrtom na povratnike sa sirijskog ratištaž daje niz preporuka koje mogu poslužiti kao alat praktičarima u različitim bezbjednosnim agencijama, ali i kreatorima politika za podršku rješavanja pitanja u vezi sa povratnicima iz Sirije", rekao je Kržalić.

Kržalić tvrdi da je u zajednicama u koje su se vratili povratnici sa stranih ratišta potrebno raditi više na programima reintegracije, kao i na zakonskoj regulativi koja bi zabranila i kažnjavala aktivnosti koje vode vjerskom, etno-nacionalističkom, odnosno separatističkom ekstremizmu.

"Jedna od mjera odnosi se i na izradu strateških dokumenata. Strategiju i programe protiv radikalizacije, ekstremizma i terorizma moraju osmisliti timovi sa multidisciplinarnim sposobnostima, uključujući kriminaliste, kriminologe, sociologe, psihologe, vjerske vođe i učenjake iz oblasti bezbjednosti", istakao je Kržalić za "Nezavisne novine".

On je naveo da rezultati koje je pokazala ova studija ukazuju da je deradikalizacija u BiH, ne samo moguća, već realno ostvariva, te da podaci iz razgovora sa 11 povratnika sa stranih ratišta iz devet porodica pokazuju da su ti ljudi spremni da dobrovoljno učestvuju u programima reintegracije, a da generalno imaju pozitivno mišljenje o nemuslimanima.

"Oni nisu samci i vrlo mladi zasnivaju porodice. Ne smatraju se kao prijetnja po zajednicu, niti smatraju da ih se građani boje. Većina ih ima negativno iskustvo iz Sirije, njih šest od 11 poznaje rad na računaru, komuniciraju s ljudima putem imejla i većina koristi društvenu mrežu žFejsbukž. Gaje osjećaj pripadnosti u zajednicama u kojima žive", kaže Kržalić.

Posljednja u nizu kritika na račun institucija BiH došla je od Stejt departmenta, koji je u nedavnom izvještaju o opasnosti od terorizma u BiH, iako je pohvalio zemlju za partnerstvo u antiterorističkoj koaliciji, utvrdio da u Ministarstvu bezbjednosti u Savjetu ministara nema dovoljno napora da se radi na ovom problemu.

Navedena je i primjedba da "ne postoji adekvatno vođstvo Ministarstva bezbjednosti, usljed čega dolazi do međupersonalnih i interagencijskih sukobljavanja, što sprečava punu saradnju".

"Iako je postignuto malo napretka u rehabilitovanju i deradikalizaciji, razne nevladine grupe, Međureligijsko vijeće i pojedinačni vjerski lideri su uložili značajan napor da se spriječi teroristička radikalizacija i regrutovanje", istaknuto je u kritikama.

Kao problem je navedeno i to što na slučajevima sprečavanja terorizma radi samo 25 službenika, a naglašeno je i da nema političke volje da se poveća broj pripadnika u Antiterorističkoj jedinici Sipe, uprkos nacrtu zakona koji, kako je naglašeno, u parlamentu stoji od 2017. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana