KOLUMNA Kome smeta “srpski svijet”

Miladin Mitrović
KOLUMNA Kome smeta “srpski svijet”

Termin “srpski svijet” u posljednje vrijeme postaje sve više aktuelan i prisutan u medijskom prostoru. Njegovu reanimaciju, u bukvalnom smislu riječi, izazvalo je svečano praznovanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, te usvajanje zakona o zaštiti ćiriličkog pisma u parlamentima Srbije i Republike Srpske.

Iako iskorišćen od strane srpskih političara kao pojam koji treba da objedinjuje srpski narod na principima srpske kulture, jezika i istorijskog sjećanja, politički predstavnici hrvatskog i muslimanskog naroda veoma agresivno i politički neopravdano kritikovali su izjave srpskih lidera. Ne upuštajući se u suštinska opredjeljenja smisla i značaja samog pojma, Hrvati i Bošnjaci našli su sebi za pravo da “srpski svijet” okarakterišu kao izuzetno opasnu i negativnu pojavu koja u sebi nosi osvajačke elemente velikosrpskog hegemonizma. Nema nikakve sumnje da su ovakve namjere licemjerni pokušaji usmjereni na diskreditaciju i omalovažavanje značaja praznika srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Kritika “srpskog svijeta” samo je odraz patološkog nezadovoljstva i histerije političara iz regiona svaki put kada srpski narod postigne jedinstvo i iskaže spremnost da se bori za svoj nacionalni interes.

Istorijski korijeni

Međutim, u svojoj suštini “srpski svijet” nije nikakva geopolitička strategija ili nadnacionalna doktrina usmjerena protiv nacionalnih interesa ili teritorijalnog suvereniteta drugih naroda. Kao nacionalna matrica “srpski svijet” je prije svega duhovno, jezičko i kulturno opredjeljenje srpskog etnosa, koji je zbog tragičnosti svoje istorije ispunjene mnogokratnim stradanjima i čestim seobama bio primoran da vjekovno živi razjedinjen i podijeljen širom svijeta. Upravo zbog ovoga pojam “srpski svijet” je oduvijek izlazio daleko iza teritorijalnih granica Srbije, ali je uvijek bio usmjeren na očuvanje isključivo svog sopstvenog naroda. Na taj način granice “srpskog svijeta” su granice srpskog jezičkog područja, koji je sastavni dio srpske kulture i civilizacijskih dostignuća. “Srpski svijet” je posebna civilizacija kojoj pripadaju ljudi koji sebe nazivaju različitim imenima - i Srbi i Crnogorci i Makedonci. To je prostranstvo u kome se ljudi poistovjećuju s kulturnim i duhovnim osnovama, bez obzira na teritorijalnu razjedinjenost od svoje matice i vještačko nametanje osjećanja pripadnosti nekom drugom, izmišljenom identitetu.

Sama koncepcija “srpskog svijeta” nosi u sebi daleke istorijske korijene još od vremena Svetog Save koji je postavio kulturne i duhovne temelje srpskog karaktera. U daljem istorijskom procesu izgradnje ove koncepcije kao nacionalne ideje dominantni faktori su uvijek bile duhovno-moralne osnove Srpske pravoslavne crkve. Zbog toga je “srpski svijet” svijet svetosavlja u kome su založene određene moralne predstave o tradicionalnim vrijednostima takvim kao što su porodica, patriotizam, državnost, ljubav prema otadžbini i pravoslavnoj vjeri. Svetosavsko opredjeljenje srpske nacije kroz mnogovjekovnu istoriju svog postojanja oblikovalo je “srpski svijet” hrišćanskim i civilizacijskim načelima u kojima nikada nije bilo pretenzije prema tuđem, nego isključivo razvijanje i očuvanje svoga. Zbog toga glavna karakteristična osobina “srpskog svijeta” koja proizlazi iz same suštine srpskog nacionalnog bića je miroljubivost našeg naroda.

Jedinstvo i sabornost

U savremenom svijetu ideja “srpskog svijeta” nema tendenciju da pod svoje okrilje vrati nekada davno pokatoličene Srbe koji se danas izjašnjavaju kao Hrvati ili poturčene Srbe koji se danas identifikuju kao Bošnjaci. Ključna ideja “srpskog svijeta” je da srpsko nacionalno biće sačuva od daljeg drobljenja i razjedinjenja. Zbog toga je to civilizacijski, a ne politički pojam, bez obzira na to što neko želi da ga upravo takvim i predstavi radi stvaranja negativne slike o srpskom narodu.

Očuvanje ideje “srpskog svijeta”, kao ideje jedinstva i sabornosti, danas postaje prioritetni zadatak našeg naroda. Mehanizam očuvanja nacionalnog samopoznanja danas mora biti baziran na očuvanju srpskog kulturnog i duhovnog nasljeđa. Srpski narod, posebno tamo gdje je teritorijalno odvojen od svoje matice, kao što je to slučaj na Kosovu i Metohiji, u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj, osjeća posebnu pripadnost “srpskom svijetu”. Stoga se već odavno osjeća potreba za moćnom i jasno formulisanom koncepcijom “srpskog svijeta” koja treba da bude stavljena u zakonske okvire i treba da dobije široku političku i pravnu podršku od strane države Srbije. Na ovaj način koncepcija “srpskog svijeta” stvarala bi blagoprijatne uslove u kojima bi naša dijaspora osjećala realnu bliskost i pripadnost svom nacionalnom korpusu. Tim više što nas na ovakve korake primoravaju izazovi savremene međunarodne politike koja na sve načine pokušava cjelokupno društvo da uvede u domene kosmopolitskog poimanja života. Zbog toga je važno da se na ideji “srpskog svijeta” gradi i strategija očuvanja srpskog naroda bez obzira na to gdje on živio.

(Autor je starješina Hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Banjaluci i predsjednik Imperatorskog pravoslavnog palestinskog društva u Republici Srpskoj)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana