Kojić: Neophodna reforma upravljačke strukture Instituta za nestala lica BiH

- U Upravni odbor Institut za nestala lica BiH, koji čini šest ljudi, tri iz reda svakog od konstitutivnih naroda bira ICMP, a tri se predlažu ispred Savjeta ministara - rekao je Kojić novinarima u Banjaluci, nakon okruglog stola o zastoju u procesu traženja nestalih lica iz Republike Srpske.

On je naveo da ICMP upravlja procesom traženja nestalih lica u BiH i u Upravni odbor Instituta bira Srbina koji ne mora da bude iz Republike Srpske, a koji kasnije donosi odluke.

Kojić je rekao da Republički centar zajedno sa porodicama poginulih i nestalih iz Republike Srpske traži da se izvrši reforma Instituta za nestala lica BiH jer je to jedini način da proces traganja krene nabolje u traženju nestalih Srba.

- Reforma bi podrazumijevala da se članovi Upravnog odbora Instituta predlažu ispred institucija Republike Srpske, kao i srpski član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH - istakao je Kojić.

On je podsjetio na stav iz EU da BiH ne može postati članica ako ima takav uticaj stranaca na Ustavni sud BiH, dodajući da se njegova paralela u ovom slučaju odnosi na Institut za nestala lica BiH.

Kojić je rekao da okruglom stolu nisu prisustvovali predstavnici ICMP-a i da na taj način pokažu dio poštovanja prema porodicama poginulih i nestalih iz Republike Srpske.
- To pokazuje da u BiH u kojoj stranci imaju svoje žprstež sistemi ne funkcionišu - zaključio je Kojić.

Komentarišući najave vlasti Kantona Sarajevo o ekshumacijama srpskih grobalja, Kojić je rekao da oni već godinama prekopavaju po srpskim grobovima, ali da ovdje žele da se riješe svih Srba iz FBiH, pa čak i onih mrtvih.

- Mislim da je to morbidno i da je to dovoljan komentar - rekao je Kojić.
Na okruglom stolu bilo je riječi i o situaciji u procesu traženja nestalih iz Srpske, sa statističkim podacima i informacijama Republičke organizacije.

Član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH Marko Grabovac ocijenio je da najveću odgovornost za zastoj u procesu traženja nestalih Srba u BiH snose ovaj institut, Tužilaštvo i Sud BiH.

Grabovac je naveo da su porodice poginulih i nestalih iz Republike Srpske tražile sastanak sa predstavnicima pomenutih institucija jer su nezadovoljne zastojem u procesu traženja nestalih Srba i procesuiranjem ratnih zločina počinjenih nad Srbima.
- Najveće je nezadovoljstvo što su Tužilaštvo i Institut za nestala lica BiH ukinuli probna kopanja, već su išli na definitivna kopanja ekshumacija. U prošloj godini izašli su na teren 109 puta, a ekshumirali svega 29 posmrtnih ostataka lica za koja se još ne zna ko su i gdje stradali. Imamo veliku sumnju da li su ta tijela iz posljednjeg rata ili nekog drugog - rekao je Grabovac novinarima u Banjaluci nakon okruglog stola o problemima i zastoju u procesu traženja nestalih lica iz Republike Srpske.

Komentarišući najave vlasti Kantona Sarajevo o ekshumacijama srpskih grobova, Grabovac je naveo da to nije jedini slučaj na nivou BiH.
- Mislim da su određena grobna mjesta i grobnice već izmještene na nepoznatu lokaciju. Porodice su počele da sumnjaju da ne daj Bože nisu ekshumirani ti posmrtni ostaci i odvezeni u nepoznato ili slučajno u Potočare kod Srebrenice - rekao je Grabovac.
Predsjednik Organizacije zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Milka Kokot, koja traži svoga brata i oca koji su ubijeni u Sarajevu 1992. godine, rekla je novinarima da porodice već 25 godina bezuspješno traže da im neko otkrije sudbinu njihovih najmilijih.

- Tražimo ko može da nam pomogne u ovom procesu da pronađemo svoje najmilije i sahranimo dostojanstveno. Nas ne zanima kako će se oni politički dogovarati o tom procesu - istakla je Kokotova.
Ona je rekla da porodice nestalih iz Srpske traže reformu Instituta za nestala lica BiH jer je Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske imala neuporedivo bolje rezultate.

- U 2019. godini svega je pet srpskih žrtava identifikovano u Kosturnici u Miljevićima. To je žalosno. Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović rekao je da sada pripremaju 200 posmrtnih ostataka koji idu za Srebrenicu. Ovi brojevi pokazuju koliko su minimizirane srpske žrtve rata i koliko je njih briga za nas - rekla je Kokotova.
Ona je naglasila da je u Sarajevu u ratu ubijen veliki broj Srba, ali da neko ne želi da se njihova tijela pronađu jer se time žele zataškati zločini nad Srbima.

Na okruglom stolu bilo je riječi i o situaciji u procesu traženja nestalih iz Srpske, sa statističkim podacima i informacijama Republičke organizacije. /kraj/mis/dadPredstavnici Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila trebalo bi uskoro da se sastanu sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom, sa kojim će razgovarati o zastoju u traženju nestalih Srba u BiH, rekao je predsjednik organizacije Veljko Lazić.

Lazić je rekao da je Predsjedništvo ove organizacije ranije usvojilo zaključak da se po formiranju novog Savjeta ministara traži sastanak kod predsjedavajućeg da bi se vidjelo na koji način da se unaprijedi rad Instituta za nestala lica BiH radi ubrzanja procesa traženja nestalih Srba u BiH.

Nakon okruglog stola u Banjaluci o problemima i zastoju u procesu traženja nestalih lica iz Republike Srpske, Lazić je podsjetio da je ovaj sastanak važan iz razloga što je Savjet ministara jedan od susnivača Instituta za nestala lica BiH.

On je rekao novinarima da postoje dvije mogućnosti - da se transformiše Institut za nestala lica BiH ili ukine, a proces traženja nestalih vrati entitetima, kako je to bio slučaj prije formiranja Instituta.

Lazić je ponovio da je od formiranja Instituta za nestala lica 2008. godine u potpunom zastoju proces traženja nestalih Srba u BiH, ističući da Republika Srpska još potražuje 1.650 nestalih boraca i civila.

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Nikola Perišić rekao je novinarima da je proces traženja nestalih lica u BiH u određenoj vrsti zastoja, te da preostaje da se riješe još najteži slučajevi u ovom procesu.

Perišić je iznio podatak Instituta za nestala lica BiH da postoji 1.225 aktivnih slučajeva traženja nestalih lica srpske nacionalnosti.

- U 2019. godini imamo 42 identifikovanih. Od tog broja imamo 28 novih identiteta, a u 14 slučajeva riječ je o dosahranjivanju, dok smo u tri slučaja imali pogrešne identifikacije klasičnom metodom - naveo je Perišić.

Na okruglom stolu bilo je riječi i o situaciji u procesu traženja nestalih iz Srpske, sa statističkim podacima i informacijama Republičke organizacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.