Karadžić Jovičević: Obilježavanje Dejtona pokazuje da su Srbi bili i ostali opredijeljeni za mir

Srna
Karadžić Jovičević: Obilježavanje Dejtona pokazuje da su Srbi bili i ostali opredijeljeni za mir

ISTOČNO SARAJEVO - Odnos prema Dejtonskom sporazumu sasvim jasno pokazuje stav svih strana prema miru i stabilnosti, ali i postavlja pitanje nedostatka odgovornosti, političke zrelosti i časti, a najviše dobre namjere prema sudbini BiH, izjavila je Sonja Karadžić Jovičević, kćerka prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

Karadžić Jovičević ističe, povodom 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sprazuma, da samo Srbi insistiraju na njegovoj dosljednoj primjeni iako je po njih bio najnepovoljniji.

Ona je napomenula da je, osim što je označio kraj tragičnog sukoba koji je mogao biti izbjegnut da nije bilo nerealnih unutrašnjih apetita ohrabrivanih spolja, Dejtonski sporazum pokazao i da se za "zeleni sto" moglo sjesti i sva nesreća prekinuti mnogo ranije, bar što se tiče srpskog naroda i rukovodstva.

"Od tada sve do danas, Srbi su jedina strana koja se oslanja i poštuje Dejtonski sporazum, ali i obilježava dan njegovog potpisivanja", izjavila je Karadžić Jovičević.

Ona ističe da se Dejtonski sporazum samo nad Srbima primjenjuje kao sredstvo prijetnji i kažnjavanja, dok za ostale njegove odredbe važe fakultativno, jer im je i pristup kao "švedskom stolu" možeš kako hoćeš, a i ne moraš, a ako hoćeš, uzmi samo šta ti odgovara.

"Od početka odredbe Dejtonskog sporazuma svi ostali tretiraju i tumače kao spisak snova i duhova, umjesto poštivanja obaveze odredbi, dakle slova umjesto duhova, iako je jasno napisan i nije predviđen za proizvoljna tumačenja izmjene", naglasila je Karadžić Jovičević, koja je i bivši potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Ona je ocijenila da je tolerisanje ovakvog avanturizma, bez obaveze dosljedne primjene, balansiranog pristupa i odgovornosti svih aktera i garanata, zlonamjerno prema Republici Srpskoj, pa i BiH, neprofesionalno i u krajnjem uvodi u odobrenu praksu - slobode tumačenja, zloupotrebe i kršenja, što se može primjeniti i na bilo koji drugi sporazum u svijetu.

"Naše obilježavanje Dana potpisivanja sporazuma jasno pokazuje da su Srbi bili i ostali opredijeljeni za mir. Ignorisanje ovog dana i njegovog značaja jeste ignorisanje samog Sporazuma i to, evo već 27 godina, za rezulat ne daje ništa osim održavanja nestabilnosti i unošenja nemira", smatra Karadžić Jovičević.

Želim da vjerujem, kaže Karadžić Jovičević, da iz tih motiva nije nastao, ali je činjenica da se upravo za takvo stanje upotrebljava.

Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine i njegovih 12 aneksa, u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.


 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana