Karadžić: Dovoljno dokaza za oslobađajuću presudu

Srna
Karadžić: Dovoljno dokaza za oslobađajuću presudu

Beograd - Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić rekao je da očekuje da će Haški tribunal detaljno razmotriti prigovore njegovog advokatskog tima na prvostepenu presudu, kojom je osuđen na 40 godina zatvora i bolje procijeniti njegovu ulogu u ratu u BiH.

"Nisam kriv i mislim da sam iznio dovoljno dokaza da Sudsko vijeće donese takvu odluku", rekao je Karadžić za "Večernje novosti".


On je naveo da je BiH, kakvu danas znamo, formirana "pred neko važno zasjedanje nelegitimne grupe prozvane AVNOJ, na inicijativu studenata Bosanaca koji su studirali uglavnom u Zagrebu, kao što je Rato Dugonjić i drugi".

Karadžić kaže da se u strahu da BiH "kao koštica na podijeljenoj breskvi, ne ode u Srbiju", početkom šezdesetih godina prošlog vijeka krenulo u priznavanje muslimana kao posebne etničke grupe, a kasnije i kao posebnog jugoslovenskog naroda.

"Glavni posao na uspostavljanju muslimana sa velikim žMž i BiH kao njihove matične republike, preuzeo je Hasan Brkić, inače zet Milorada Ekmečića, oženjen njegovom sestrom Jovankom", istakao je Karadžić.

On je naglasio da je već 1967. godine na vidjelo izašla tajna strategija muslimanske zajednice, kada je Muhamed Filipović, šef Ideološke komisije CK SK BiH objavio esej "Bosanski duh u književnosti - što je to?", u kojem je prvi put formulisan "bosanski duh" i Ivo Andrić napadnut kao najveći zločinac nad BiH.

Karadžić kaže da su sedamdesetih godina prošlog vijeka vršeni otvoreniji pritisci na srpske intelektualce i da je bio jedan od mnogih koji su tada otišli iz BiH, te da je među njima najviše bilo Srba, ali i Hrvata.

"Za prethodnih 30 godina, do devedesetih je iz BiH otišlo 350.000 Srba i njihovih potomaka i nešto Hrvata, ali se broj stanovnika nije smanjivao jer su doseljavane Sandžaklije svojom bespravnom gradnjom zaposijedale prostore po Sarajevu i mijenjale strukturu stanovništva na potpuno politički, neprirodan način", naveo je Karadžić.

On kaže da je u to vrijeme često šetao sa Alijom Izetbegovićem, "koji je sve radio javno", te da mu se u početku činio prihvatljiviji "jer su komunisti bili žbosanskiž nacionalisti, s ciljem da stvore Bosnu-naciju".

"Njegove ideje, kleo se, odnose se samo na muslimane i njihov način života. Ja sam mislio: žNeka žive kako hoćež. Pokazalo se da je na lukav način bio u pravu - sprovešće islamizaciju muslimana i kmetizaciju hrišćana... ", istakao je Karadžić.

Govoreći o formiranju Republike Srpske, Karadžić je naglasio da je formiranje SR Jugoslavije bez dogovora sa Srbima i bez njihovog znanja, predstavljalo najveće iznenađenje.

"Savezna država i njeni organi bili su dužni da nas zaštite jer mi nismo htjeli da napustimo Jugoslaviju, ali, nakon te njihove odluke, morao sam da predložim narodu sljedeću prihvatljivu varijantu", rekao je Karadžić.

Karadžić kaže da je otezao sa objavljivanjem namjere da formira SDS iako su u to vrijeme već bile stvorene nacionalne stranke Bošnjaka i Hrvata jer je smatrao da bi Srbe sunarodnici "zabludjeli komunisti napali da zabadaju trn u zdravu nogu".

"Ali, kad su počeli da obilježavaju njihove stanove, kako bi žegzekutoriž mogli lako da ih nađu, i oni su počeli da pitaju zašto samo Srbi nemaju svoju stranku. E, sad je vrijeme, rekao sam", naveo je Karadžić.

On je ocijenio da su vjera i kultura, očuvani uz gusle i u narodnoj epici, sačuvali biće srpskog naroda do današnjih dana, a da je ono što Srbe čini Srbima "amalgam hrišćanske, pravoslavne etike".

Kada je riječ o aktuelnoj situaciji u svijetu, Karadžić je istakao da je ovaj model svijeta "dotrajao" i da očekuje da za 10 do 15 godina bude organizovan kongres za uspostavljanje "novog svjetskog poretka".

"Nove snage su na sceni i biće kongres, bez rata ili s ratom. Naše generacije treba samo da budu toga svjesne i da čuvaju svoj narod da ne nestane na nekom od tih kongresa, da pretrajava i preskače prepreke koje se pojavljuju svakodnevno", poručio je Karadžić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana