Jović: Povoljnije stanje u oblasti ilegalnih migracija

Jović je naveo da se broj ilegalnih migranata u 2020. godini kretao između 5.000 i 6.000 u smještajnim kapacitetima, te da se pretpostavljalo da se u sivoj zoni nalazilo još oko 1.500 do 2.000 ilegalnih migranata.

Podsjećajući da se krajem 2017. godine BiH susrela sa masovnim nezakonitim ulaskom migranata, Jović je rekao novinarima u Zvorniku da se tendencija ulaska migranata na područje BiH pojačala 2018. i 2019, dok je bila izražena i u 2020. godini.

Prema Jovićevim riječima, na području BiH u 2018. godini registrovana su 23.902 ilegalna migranta, 29.302 migranta u 2019, a 16.190 u 2020. godini.

“U tom periodu nadležna tijela za oblast migracija u BiH identifikovala su rute koje su ilegalni migranti koristili za prolazak kroz BiH, od kojih su - Grčka - Albanija - Crna Gora - BiH - Hrvatska i dalje prema EU, Grčka - Makedonija - Srbija - BiH - Hrvatska i dalje prema EU, te Grčka - Bugarska - Srbija - BiH - Hrvatska i dalje prema EU”, rekao je Jović.

On je ocijenio da se očekuje i dalje nešto blaži pritisak ilegalnih migranata u BiH zato što je smanjen migracioni pritisak iz Turske prema Grčkoj, te što su, prema nekim saznanjima, otvorene i nove rute prema zapadnoj Evropi preko nekih istočnih zemalja kao što je Rumunija.

Zamjenik ministra bezbjednosti je rekao da je zahvaljujući i preduzimanju različitih mjera i aktivnosti nadležnih organa, posebno u posljednje dvije godine, smanjen broj nezakonitih ulazaka migranata u BiH.

Prema Jovićevim riječima, to se, prije svega, odnosi na jačanje Granične policije u svrhu bolje kontrole granice, jačanje kapaciteta Službe za poslove sa strancima i Sektora za imigraciju u Ministarstvu bezbjednosti, realizaciju sporazuma o readmisiji i jačanje readmisijskih kapaciteta.

On je dodao da se to odnosi i na jačanje kapaciteta u području azila, intenzivniju borba protiv krijumičarenja migranata putem veće saradnje policijskih agencija, jačanje kapaciteta Koordinacionog tijela za pitanje migracija, te podršku lokalnim zajednicama u kojima su uspotavljeni privremeni prihvatni centri.

Jović smatra da su u borbi protiv priliva ilegalnih migracija u prethodnom periodu bili prisutni problemi i izazovi koji su se rješavali u hodu, od kojih su neki i sada aktuelni.

“Prije svih, jedan od aktuelnih problema sve vrijeme je utvrđivanje identiteta migranata koji ne posjeduju nikakva dokumenta, a još veći je problem, kada počine prekršaje ili krivična djela, te nemogućnost njihovog procesuiranja zbog ove činjenice”, naveo je Jović.

Podsjetivši da je registrovan i veliki broj slučajevi prekršaja i krivičnih dijela, pa i napada na policijske službenike, Jović je rekao da se ti migranti počinioci teško procesuiraju zbog nemogućnosti utvrđivanja njihovog identiteta.

On je dodao da je tu i zloupotreba azila iskazivanjem namjere za azil sa ciljem da se nezakonit ulazak legalizuje u zakonit boravak na teritoriji BiH u periodu od 14 dana, ali oni u tom periodu pokušavaju preći granicu sa Hrvatskom.

Jović smatra da je, osim ovih problema, najveći izazov bio i ostao višegodišnji nedostatak ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta u institucijama i agencijama koje se bave ovom problematikom, a prije svih u Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima.

“Graničnoj policiji prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta nedostaje oko 400 graničnih policajaca, a stvarne potrebe koje nisu obuhvaćene Pravilnikom su za još oko 1.200 policajaca na granici”, rekao je Jović.

Prema njegovim riječima, nedostaju i brojna materijalno-tehnička sredstva, prije svih, specijalizovana vozila što znatno umanjuje mobilnost na granici imajući u vidu manjak graničnih policajca.

“Osim nedostatka vozila, najznačanije materijalno-tehničke stavke koje nedostaju su termovizijske kamere novije generacije, plovila-skuteri sa plitkim gazom i sa zaštitnom opremom za policajce, dronovi sa odgovarajućim kamerama, uređaj za noćno osmatranje, te uređaj za provjeru autentičnosti dokumenata i druge stvari”, rekao je Jović.

On smatra da je, uprkos svemu ovome, stanje na terenu takvo da Granična policija uspijeva da odgovori izazovu zaštite granica BiH.

Jović je dodao da dolaskom lijepog vremena očekuju novi migracijski talas, ali u manjem obimu u odnosu na prethodne godine, i to iz više razloga.

“Prije svega naša granica je mnogo čvršća, a službe koje se specijalizovano bave ovom problematikom su opremljenije, djeluju sinhronizovanije i veća je njihova uvezanost i saradnja, što migranti shvataju kao poruku da put preko BiH nije isplativ”, ocijenio je Jović i ponovio da migranti otkrivaju i nove rute zaobilazeći BiH.

On je ocijenio da posebno raduje dobra saradnja i bezrezervna podrška svih policijih agencija Graničnoj policiji na zaštiti granica, posebno ističući Sipu, Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela koje konstantno u skladu sa zahtjevom i Sporazumom sa Graničnom policijom upućuju svoje policijske službenike, na zaštitu granice.

Jović je podsjetio da, trenutno, pomoć Graničnoj policiji pruža 80 policijskih službenika MUP-a Republike Srpske, dok je u prethodnom periodu, taj broj išao i do 120 policijskih službenika.

On je naglasio da mu je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao da je MUP Republike Srpske, ukoliko bi došlo do povećanog priliva migranata, spreman uputiti još 150 pripadnika, kao ispomoć Graničnoj policiji.

“Kao rezultat zajedničke saradnje policijskih agencija presječeno je više lanaca krijumičarenja migranata, a samo u posljednje vrijeme Granična policija je na području Zvornika sprovela nekoliko operativnih akcija koje su kao rezultat imale hapšenje stranih državljana koji su organizovali krijumčaranje migranata preko istočne granice”, podsjetio je Jović.

On je dodao da su među krijumčarima uglavnom strani državljani porijeklom iz zemalja iz kojih dolaze i migranti, a ostvarili su veze i čvrstu saradnju sa domaćim krijumčarima.

Jović je pohvalio angažovanje policijskih službenika kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova na području Unsko-Sanskog i Kantona Sarajevo, gdje je stacioniran veliki broj ilegalnih migranata.

“Za uspješnu borbu protiv ilegalnih migracija potrebna još veća i cjelishodnija saradnja sa međunarodnim organizacijama koje se bave ovom problematikom na ovom području, kao i sinhronizacija svih aktivnosti domaćih i stranih zvaničnika”, dodao je Jović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.