Johan Satler, specijalni predstavnik EU u BiH za "Glas Srpske": Pristupanje “mini Šengenu” bila bi dobra odluka BiH

Vedrana Kulaga Simić
Johan Satler, specijalni predstavnik EU u BiH za "Glas Srpske": Pristupanje “mini Šengenu” bila bi dobra odluka BiH

BiH je za relativno kratko vrijeme napravila nekoliko dobrih koraka naprijed na svom putu ka EU, a nadam se da će do kraja godine dobiti nekoliko novih zakonskih rješenja, te strategiju za rješavanje predmeta ratnih zločina.

Istakao je to za “Glas Srpske” specijalni predstavnik EU i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, uz naglasak da je Evropa pokazala da neće BiH ostaviti na cjedilu, ali i da domaći lideri moraju da pokažu ozbiljnost i volju na djelima. Satler je, komentarišući inicijativu da BiH postane dio “mini Šengena”, izrazio nadu da će ona imati pozitivan epilog.

- EU podržava regionalnu ekonomsku integraciju, kako god se nazivala. Bitna je suština, a to su elementi za zajedničko tržište. Ne govorimo samo o slobodi kretanja ljudi, već i kapitala, usluga i robe. Bila bi prava odluka da BiH postane dio ove inicijative - istakao je Satler.

GLAS: EU pomaže u ublažavanju posljedica “kovida 19”. U čemu se ta pomoć ogleda? Da li je i BiH uspostavila dobar odbrambeni mehanizam?

SATLER: Pravi prijatelji se poznaju u nevolji i mogli ste vidjeti u ovim mjesecima ko su vam pravi prijatelji, a ko ne. Konkretno, donirano je sedam miliona evra kroz medicinsku opremu i druge potrepštine, obezbijeđeno je više od 70 miliona evra za podršku privredi, malim i srednjim preduzećima, posebno u najviše pogođenim sektorima poput turizma, a treća stvar je makrofinansijska podrška. To je naša ponuda koja još nije realizovana jer je domaćim vlastima, na različitim nivoima, trebalo dosta vremena da se usaglase.

GLAS: BiH je otvorila granicu za strance, uz negativan PCR test, kada možemo očekivati promjene unutar EU?

SATLER: Negativan test je uslov za ulazak u mnoge evropske zemlje, ali cilj treba da bude eliminacija tih okolnosti. Da bi se to desilo, moramo vidjeti trend smanjenja i brojke moraju biti uporedive sa prosjekom u EU. Nažalost, ovdašnje brojke su daleko od toga. Mehanizam je da se svake dvije sedmice revidira stanje, tako da uvijek postoji šansa da se dođe na bijelu listu.

GLAS: Gdje je BiH na putu ka EU?

SATLER: Dešavanja u proteklih šest mjeseci su jasno pokazala da je napredak moguć, čak i na veoma teškim pitanjima. Želim da pohvalim sva tri člana Predsjedništva BiH koja su ponovo pokrenula proces rješavanja 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK i od tada smo vidjeli da se može napredovati. Vlada RS je usvojila Strategiju za reformu javne uprave koja je dugo bila na čekanju, postignut je dogovor za Mostar, gdje će biti održani izbori nakon 12 godina, a tu je i parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, čiji je rad odblokiran nakon pet godina. To ide u prilog onoga što građani žele, a to je brzi napredak. 

GLAS: Šta je realno još uraditi do kraja godine?

SATLER: U naredna dva, tri mjeseca radimo na zakonodavnim pitanjima, odnosno zakonima o javnim nabavkama, sukobu interesa, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, a tu je i strategija za rad na predmetima ratnih zločina. To su stvari koje su spremne za usvajanje i nadam se da će i biti finalizovane.

GLAS: Koliko otežava to što nova vlast u FBiH još nije formirana?

SATLER: Vlada je, u praktičnom smislu, u tehničkom mandatu, tako da se aktivnosti nastavljaju, međutim, neprihvatljivo je da imate izbore, a nemate sprovedene rezultate. Izbori i demokratski standardi su broj jedan među ključnim prioritetima iz Mišljenja.

GLAS: Može li BiH biti dio Unije dok ima strane sudije i OHR?

SATLER: U Mišljenju EK stoji da je međunarodna supervizija u suprotnosti sa članstvom u EU, tako da se to reflektuje na OHR, ali i Ustavni sud. Strane sudije su samo jedan od elemenata. Treba obezbijediti profesionalizam i integritet Suda i sudija.

GLAS: Na listi obaveza je i sprovođenje presude “Sejdić i Finci”, koja se manje pominje, a tu je već deceniju?

SATLER: To pitanje neće nestati, i dio je 14 prioriteta. Postoji još presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se tiču demokratije i ostvarivanja aktivnog i pasivnog biračkog prava, te ih sve treba sprovesti. Sporazum iz Mostara govori i o realizaciji presuda Evropskog suda. Naredna godina, koja nije izborna, jeste ključna.

GLAS: Ako bude propuštena i ta prilika?

SATLER: Apelujem na domaće lidere da je iskoriste. EU je pokazala da su naša vrata otvorena. Ministri spoljnih poslova su odlučili u martu da otvore pregovore o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To je moguće i za BiH.

GLAS: Obaveza BiH je i puna saradnja sa Evropolom. Sporna je lokacija zajedničke kontakt tačke. Da li treba da bude u Ministarstvu bezbjednosti ili Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH?

SATLER: Sporazum sa Evropolom je jasan - Trg BiH jedan, dakle ministarstvo. U kontaktu smo sa ministrom bezbjednosti i ohrabren sam nekim koracima koje je ministar preduzeo kako bi se obezbijedilo sprovođenje sporazuma.

GLAS: BiH se dugo bori sa migrantskom krizom. EU je zatvorila spoljnu granicu, kako Evropa pomaže BiH?

SATLER: Dokaz da dolaze do EU su stotinu hiljada zahtjeva za azilom. Kada je riječ o BiH, tražimo strategiju koja će definisati način upravljanja migracijama i ravnopravnu raspodjelu odgovornosti u zemlji. Nije u redu da oko 90 odsto migranata bude u Unsko-sanskom kantonu. Srbija je uspostavila dobar sistem, imaju oko 20 prihvatnih centara. Ključ je da ne bude velikih centara sa nekoliko hiljada ljudi, već 200, 300 ljudi na jednom mjestu. Ako se to desi i u BiH, EU je neće ostaviti da se s time nosi sama, a ionako snosimo oko 95 odsto troškova.

Iskustva

GLAS: U BiH ste godinu. Šta ste naučili od nas? Da li smo najkomplikovaniji zadatak u Vašoj karijeri?

SATLER: Na ovim prostorima sam, kao mlad diplomata, bio prije dvadesetak godina, tako da sam imao blagu prednost u poređenju sa drugim kolegama. Ima mnogo vidljivog napretka u oblasti bezbjednosti, ekonomiji, ali nije mi drago jer je izostao u drugim sferama, kao što su obrazovanje i pomirenje. Međutim, treba imati na umu odakle ste krenuli. Kratkoročno, iznenađen sam koliko se može uraditi. Uvidio sam dosta toga, otpornost ljudi, ima i dosta kreativnosti, ali sam i naučio da ne prihvatam “ne” kao odgovor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana