Izbor nasljednika Džakule i Lučića vodi u nove blokade
BANjALUKA - Bošnjački ministri u Savjetu ministara zaustavili su raspisivanje konkursa za imenovanje direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, iako je Miri Džakuli istekao mandat, a i dalje je na čekanju potvrda smjene Miloša Lučića sa pozicije ministra za ljudska prava i izbjeglice, što ukazuje na to da je na pomolu nova blokada u procesu imenovanja na nivou BiH, koja bi mogla da se odrazi i na druga pitanja.
Polemika o tome ko treba da naslijedi Džakulu u UIO BiH se vodi još od lani, a nakon što su svoje argumente zašto ta pozicija treba da pripadne bošnjačkim i hrvatskim kadrovima iznijeli funkcioneri SDA i HDZ-a BiH, reagovao je i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD). On je ocijenio da je vrijeme da u tu direktorsku fotelju sjedne srpski kadar, jer od nastanka UIO nijednom Srbin nije bio na njenom čelu.
Obavještenje o isteku mandata direktora UIO BiH i pokretanju procedure za izbor i imenovanje novog bila je jedna od tačaka na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara prošle sedmice. U saopštenju nakon zasjedanja je istaknuto da uz sedam glasova za i tri protiv u drugom krugu glasanja nije postignut konsenzus o raspisivanju konkursa za tu poziciju.
Tegeltija je potvrdio za “Glas” da su Bošnjaci glasali protiv.
- Oni tvrde da nema konsenzusa o tome kome će pripasti to mjesto. Sigurno je da ćemo nastaviti pregovore - istakao je Tegeltija, koji je podsjetio da je ovo imenovanje dugo u blokadi i da nema veze sa ostalim dešavanjima.
Jedno od tih dešavanja je i smjena Lučića sa pozicije ministra. Iako je ona nedavno izglasana u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, što je od poslanika zbog raskida koalicionih odnosa između DNS-a, zatražio upravo Tegeltija, ta procedura nije završena u Domu naroda. Rečeno je da su potrebne dodatne konsultacije, a iz srpskih stranaka su ukazivali da je SDA počela sa uslovljavanjima ko može, a ko ne na Lučićevu poziciju.
Sagovornik “Glasa” upućen u pregovore vodećih političkih stranaka kaže da bi posljednja dešavanja, naročito kada je riječ o imenovanju nasljednika Miloša Lučića na poziciji ministra za ljudska prava, mogla da poremete i razgovore tih partija o zakonima koje od BiH traži EU.
- Bilo je kočnica nakon sjednice Doma naroda na kojoj nije završena Lučićeva smena, ali očekujem nastavak razgovora - istakao je naš sagovornik.
Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nenad Stevandić, s druge strane, poručuje da je najtragičnije to što Srbi najčešće budu “zakinuti”.
- U Upravi za indirektno oporezivanje, od kada postoji, Srbin nije bio na mjestu direktora, a bili su po nekoliko godina kadrovi iz reda Bošnjaka i Hrvata. I u mnogim drugim institucijama u statusu vršioca dužnosti su pojedinci u nedogled, a Srbi su ti koji prvi treba da popuste. To je slika i prilika BiH. Jedina normalna politika je sve ili ništa, jer je jasno da je od parcijalnih pregovora o pozicijama Srpska na najvećem gubitku - smatra Stevandić.
Problemi su prisutni i u postupku imenovanja čelnika u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, jer SDA insistira na tome da i dalje bude Osman Mehmedagić, poznatiji kao Osmica, uprkos aferama. Sa bošnjačkim i hrvatskim zvaničnicima nismo uspjeli da stupimo u kontakt.
Većine po potrebi
Na pitanje da li bi trzavice u vezi sa imenovanjima mogle da se odraze i na pregovore stranaka o zakonima koji treba da dođu na dnevni red, Nenad Stevandić je ocijenio da je BiH samo deklarativno na evropskom putu.
- U evropskim zemljama ne postoji ovolika manipulacija o implementaciji izbornih rezultata i o tome da, praktično, postoje dvije parlamentarne većine. Sa jednom birate članove Centralne izborne komisije, a sa drugom ministre - zaključio je Stevandić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
