Hladan tuš iz Brisela za bošnjačke političare

Vedrana Kulaga Simić
Hladan tuš iz Brisela za bošnjačke političare

BANjALUKA, SARAJEVO - Ukoliko naredne sedmice i dođe do sastanka u formatu koji je zamislio evropski komesar za proširenje EU Oliver Varhelji, a koji je u Brisel pozvao predstavnike tri konstitutivna naroda u BiH, teško da epilog može dovesti do značajnijeg preokreta u pozitivnom smislu na domaćoj političkoj sceni, ali je zanimljivo da je, ovaj, put stavljen akcenat na konstitutivnost.

Stav je to sagovornika “Glasa” nakon što je lider HDZ-a BiH Dragan Čović objelodanio da je Varhelji na sastanak pozvao predstavnike tri naroda, a ne političkih stranaka što je u startu izazvalo negodovanje bošnjačkih političara.

Politikolog iz Istočnog Sarajeva Filip Matić ne očekuje ništa posebno, uz ocjenu da sastanci domaćih predstavnika sa zvaničnicima EU asociraju na ponašanje djece pred strogim roditeljima.

- Kada odu u Brisel svi su za EU i čujemo pomirujuće tonove, a kad se vrate u BiH dobijemo to da svako priča različitu priču te je teško razlučiti da li je i šta tamo dogovoreno, tako da ni očekivanja od novog potencijalnog sastanka nisu velika. Vjerujem da će to biti novo političko poigravanje - istakao je Matić za “Glas”.

Konstitutivnost je, ipak, uvijek kamen spoticanja u BiH, ali smatra da to, od te ustavne kategorije, prave političari.

- U svijetu ima zemalja gdje su takozvane konsocijacijske demokratije uređenja. Jedna Belgija, koja ima Flamance, Valonce koji ne govore istim jezikom i imaju dosta kulturnih razlika, uspijeva da bude funkcionalna država koja je u srcu EU i apsolutno poštuje takve konstitutivnosti. Tako da nije problem u napravljenom sistemu, nego u pristupu - kaže Matić.

Podvlači da sistem kao sistem nije loš u BiH.

- Može funkcionisati i na principu vitalnih nacionalnih interesa kao princip “alarmnog zvona” u Belgiji, ali mi nismo Belgijanci - zaključio je Matić.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski vjeruje da će i ovaj sastanak da prođe bez velikih rezultata jer je već vidljivo da bošnjačke partije odbijaju razgovor u ovom formatu, dok neki negoduju što nisu pozvani.

- Ali važno je da praktično od najvećeg evropskog zvaničnika za nas, koji smo na putu ka EU, dolazi poziv na sastanak u tom formatu. Možda je neki indikator, a barem za sada nema reakcija drugih zvaničnika iz EU koji bi osudili Varheljijev poziv - rekao je Sitarski za “Glas Srpske”.

Podvukao je da su konstitutivni narodi ustavna kategorija.

- Možda deo bošnjačkog biračkog tela kada vidi da je takvo raspoloženje u EU, ako niko od evropskih zvaničnika ne osudi poziv Varheljija, digne ruke od tih pokušaja negiranja konstitutivnosti u BiH. Taj lakmus papir je upotrijebljen da se vidi ko kako sagledava BiH, ali i ispita puls i stranih igrača. Dobar deo Bošnjaka je poverovao u tu propagandu da je EU protiv načela konstitutivnosti. Sada su čini se, ako se tako može reći, dobili jedan hladan tuš - istakao je Sitarski, podsjećajući da Bošnjaci već negiraju poziv, a Srbi i Hrvati su pristali.

Lider DF-a Željko Komšić, koji je hrvatski član Predsjedništva BiH, je za poziv Varheljija rekao da je potpuno promašen. Dodao je da umjesto da Evropska komisija sankcioniše Čovića i Milorada Dodika zbog obaranja reformskih zakona iz mišljenja Evropske komisije, zove njih i Bakira Izetbegovića da bi im Dodik i Čović predstavili planove o podjeli BiH. I Izetbegović lider najveće bošnjačke partije - SDA već je poručio da ne pristaje na format sastanka sa predstavnicima naroda.

Principi

Lideri stranaka među kojima nije bilo predstavnika SDS-a i HDZ-a BiH u junu su razgovarali sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom u Briselu. Dogovor koji je uokviren u politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne BiH za napredak na evropskom putu, izazvao je po povratku političara u BiH potpunu konfuziju jer je dokument, koji nije ni potpisan, preko noći postao alat za međusobne optužbe i potkusurivanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana