Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji

Glas Srpske
Godišnjica ubistva srpskog svata na Baščaršiji

SARAJEVO - Tačno prije 17 godina, 1. marta 1992. godine, ispred Stare srpske crkve na Baščaršiji u Sarajevu dogodio se prvi etnički motivisani zločin, kada su muslimani ubili srpskog svata Nikolu Gardovića, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH.

Prvog martovskog dana 1992. godine svatovi, okićeni srpskim znamenjem, pokušali su da dođu do Stare srpske crkve na Baščaršiji, gdje je trebalo da bude obavljen svadbeni ručak. Srpska zastava zasmetala je muslimanima. Pokušaj da je otmu nije im uspio i onda su se odlučili na ubistvo.

Ubijen je otac mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Miković, a ubice - koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.

Ovaj zločin izvršio je sarajevski kriminalac Ramiz Delalić Ćelo, a protiv njega je tek početkom 2006. godine Kantonalno tužilaštvo otvorilo sudski proces, koji nikada nije okončan, jer je Delalić ubijen prošle godine u Sarajevu.

Toga 1. marta, u 14.30 časova, u crkvi Svetog preobraženja u Novom Sarajevu obavljeno je vjenčanje Milana Gardovića i Dijane Tambur. Svadbeni ručak je bio organizovan u Domu svete Tekle, u Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji.

Poslije vjenčanja, oko stotinu svatova u automobilskoj koloni od petnaestak automobila uputilo se u Dom udaljen oko sedam kilometara. Pošto ispred Stare crkve ne postoji parking, kolona je stala na 150-200 metara dalje - kod Vijećnice, gdje su ostavljeni automobili, a svatovi su pošli pješke prema Domu.

Prema svjedočenjima svatova i očevidaca iz pješačke zone na Baščaršiji, svatovima je prišao bijeli "golf" u kojem su bila četvorica sarajevskih kriminalaca, a među njima je bio i Ćelo. Oni su izašli iz vozila i pokušali da barjaktarima oduzmu srpske zastave.

Došlo je do komešanja, poslije čega su dvojica mladića zapucala i ranila srpske svate Mirovića i Gardovića, koji je preminuo nekoliko minuta kasnije u kolima Hitne pomoći.

Osim Delalića, koji je kasnije u televizijskoj emisiji priznao da je ubio Gardovića, svjedoci su kao napadače prepoznali Suada Šabanovića iz Zvornika i Muhameda Švrakića iz Sarajeva, koji je sin osnivača "Zelenih beretki" Emina Švrakića.

Referendum

Istog dana 1992. godine održan je i referendum o nezavisnosti BiH. Referendum, koji je bio pravi pokretač neprijateljstava, donio je očekivani rezultat, jer je 62,7 odsto muslimanskih i hrvatskih birača glasalo za nezavisnost BiH i izlazak iz SFRJ.

Birači srpske nacionalnosti, koji su se zalagali za opstanak zajedničke države, nisu izašli na referendum, iako se prema tada važećem Ustavu BiH referendum nije ni mogao raspisati i održati bez pristanka sva tri naroda.

Referendum, koji je priznala međunarodna zajednica, produbio je političke razlike tri naroda u BiH i otvorio put za međusobne sukobe. U Federaciji BiH 1. mart se obilježava kao dan nezavisnosti BiH, dok se ovaj datum u RS ne slavi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana