EKSKLUZIVNO Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije, za “Glas Srpske”: Ostanak pod stranim nadzorom poniženje za BiH

- Postoji čak i nešto ponižavajuće u tome

da suverena i nezavisna BiH, koja je bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN i predsjedavala Komitetu ministara Savjeta Evrope, i dalje ostaje pod spoljnim “nadzorom”. Vrijeme je da se to privede kraju - kaže Lavrov koji je opširno govorio o sadašnjim i budućim odnosima BiH i Rusije, ekonomskoj saradnji sa Republikom Srpskom, izgradnji srpsko-ruskog hrama u Banjaluci i budućnosti zapadnog Balkana.

Lavrov je danas trebalo da doputuje u posjetu BiH, ali je ona odgođena zbog toga što je ruski šef diplomatije imao kontakt sa osobom zaraženom virusom korona pa je, iz preventivnih razloga, morao da se samoizoluje.

GLAS: Kako ocjenjujete stanje odnosa između Rusije i Bosne i Hercegovine?

LAVROV: Naše odnose sa  BiH karakterisao bih kao prijateljsko partnerstvo. Sljedeće godine ćemo obilježiti 25 godina od njihovog uspostavljanja. U relativno kratkom periodu zajedničkim naporima zaista smo uspjeli da izgradimo stabilan sistem veza zasnovanih na pragmatizmu, obostranom poštovanju, uzajamnom razumijevanju o velikom broju pitanja. Nemamo neriješenih problema. Održava se napredan politički dijalog, pruža se uzajamna podrška na multilateralnim platformama. Pridržavamo se podudarnih ili veoma bliskih stavova o ključnim međunarodnim pitanjima. Jednoglasno podržavamo nedopustivost revizije opšteprihvaćenih rezultata Drugog svjetskog rata, dosljedno se protivimo bilo kojim formama i manifestacijama neonacizma. Razvija se praktična saradnja. Rusija, kao što je poznato, jedan je od vodećih spoljnotrgovinskih partnera BiH te se nalazi među prvih deset zemalja po obimu direktnih stranih ulaganja u lokalnu privredu. Najveći ruski ekonomski operateri - “Zarubežnjeft”, “Gazprom”, Sberbank - obezbjeđuju ne samo stotine radnih mjesta u BiH već i višemilionske prihode od plaćanja poreza. Rusija je pouzdan snabdjevač prirodnim gasom za BiH. Zauzvrat, naše tržište je otvoreno za vaše voće i povrće, raste interes prema sadnicama voćarskih kultura proizvedenih u BiH, nastavlja se rad na obezbjeđenju isporuka mesa i mliječnih proizvoda. Uspostavljena je kulturna i humanitarna saradnja na mnogim poljima. Naime, jačaju se veze u sferi obrazovanja, organizuju se koncerti, izložbe i drugi događaji.

Posebno nam je drago da raste broj partnerskih kontakata između administrativnih jedinica dviju zemalja. Na taj način, očito je duboko uzajamno interesovanje za jačanje svestranih odnosa. Smatram da potpuno podudaranje kako strukture tako i suštinskog sadržaja naših odnosa dejtonskim posebnostima BiH ostaje ključni faktor uspjeha. Rekao bih da je to potvrda održivosti i funkcionalnosti administrativnog sistema BiH predviđenog Mirovnim sporazumom. Potrebno je poštovati određena pravila bez pokušaja da budu zaobiđena ili raspakivana.

GLAS: Koje mjesto Republika Srpska zauzima u spoljnopolitičkom koordinatnom sistemu Rusije?

LAVROV: Sa Republikom Srpskom nas ujedinjuju bliske istorijske i kulturne veze. Cijenimo zaista bratsko uzajamno razumijevanje koje postoji između nas. Rusija kao jedna od država garanata Mirovnog sporazuma potpuno podržava dejtonski status Srpske i njena ustavna ovlašćenja. Nije tajna da značajni dio praktične saradnje sa BiH predstavlja saradnja s Republikom Srpskom. Naši preduzetnici pokazuju interesovanje za industrijski potencijal RS. Razmatra se priključivanje Rusije projektima gasifikacije. Pri tome, želio bih posebno naglasiti da takva kooperacija nije usmjerena protiv bilo koga. Imamo namjeru da i ubuduće podstičemo svestrano unapređenje i proširivanje veza sa RS.

GLAS: Povremeno možemo čuti izjave da je Dejtonski mirovni sporazum zastario i da ga je potrebno mijenjati. Šta mislite o tome? Da li Rusija podržava Dejton?

LAVROV: Zapravo, čujemo razmišljanja o tome da, navodno, Dejton nije zamišljen kao dugoročni projekat i da ga je potrebno mijenjati, prilagođavati nekim šemama itd. To se obično pokreće iz inostranstva. Očigledno je da su pravila utvrđena u Mirovnom sporazumu 1995. godine u suprotnosti sa nečijim interesima i sprečavaju sprovođenje smjernica koje se nameću spolja. Nikako to ne smatramo dovoljnim razlogom za razgovor o reviziji Dejtona koji već četvrt vijeka uspješno obezbjeđuje mir, bezbjednost i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu u cjelini.

Štaviše, trajna vrijednost Mirovnog sporazuma leži u činjenici da je on precizirao osobine unutrašnjeg uređenja BiH, utvrdio ustavni položaj dva entiteta, razgraničio sfere odgovornosti među nivoima vlasti, garantovao jednak status tri konstitutivna naroda, obezbijedio verifikovanu šemu za ostvarivanje njihovih nacionalnih prava, uključujući pravo veta radi zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Zadiranje u ove temeljne postulate znači podrivanje osnova državnosti BiH. Rusija, kao jedan od garanata Mirovnog sporazuma, zalaže se za bezuslovno poštovanje njegovih osnovnih ustavnih načela i poziva sve partnere u BiH i inostranstvu da učine isto. Bilo kakve promjene su prihvatljive isključivo kao rezultat ravnopravnog dogovora između tri konstitutivna naroda u skladu sa propisanom procedurom. Ono što zaista treba da bude revidirano, to je­ prisustvo Kancelarije visokog predstavnika. Niko ne može osporiti činjenicu da je ovaj mehanizam spoljne kontrole bio zamišljen kao čisto privremena mjera. Postoji čak i temeljna odluka o njegovom ukidanju, koja je donesena još 2006. godine, ali njena implementacija stalno se odgađa pod različitim izgovorima. Ne prepoznajemo nikakvu praktičnu potrebu za visokim predstavnikom, njegova funkcija je odavno iscrpljena. Postoji čak i nešto ponižavajuće u tome da suverena i nezavisna BiH, koja je bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN i predsjedavala Komitetu ministara Savjeta Evrope, i dalje ostaje pod spoljnim “nadzorom”. Vrijeme je da se to privede kraju. Sva odgovornost za budućnost zemlje pripada samo njenim narodima.

GLAS: Prije dvije godine bili ste u Banjaluci, gdje ste učestvovali u ceremoniji polaganja kamena temeljca za budući rusko-srpski hram i duhovni centar. Kakav je značaj tog hrama za Rusiju? Hoće li Rusija učestvovati u realizaciji ovog projekta?

LAVROV: Bila mi je velika čast da zajedno sa rukovodstvom Republike Srpske i srpskim pravoslavnim sveštenstvom učestvujem u ceremoniji osveštanja kamena temeljca za budući rusko-srpski hram i duhovni centar u Banjaluci. Dobro se sjećam tog događaja, srdačnog dočeka. Naravno da pažljivo pratimo situaciju, znamo da radovi uspješno napreduju, zahvalni smo rukovodstvu RS i Srpske pravoslavne crkve, njegovom preosveštenstvu episkopu banjalučkom Jefremu na ličnom doprinosu realizaciji ovog važnog kulturnog i duhovnog projekta. Smatramo ga za projekat koji jeste simbol jačanja veza, međusobnog razumijevanja i saradnje između naših naroda. Sa svoje strane razmatramo različite varijante učešća u njegovoj realizaciji, prije svega, u radovima na unutrašnjem uređenju.

GLAS: Kako vidite budućnost zapadnog Balkana?

LAVROV: Kao teritoriju bezbjednosti, stabilnosti, razvoja i saradnje. Polazimo od činjenice da tome ne postoji alternativa. Rusija je veoma zainteresovana za to. Zapadni Balkan je jedinstven u pogledu svog geopolitičkog položaja, istorijskih i kulturnih osobina. Ovo bi trebalo obogaćivati, a ne stvarati probleme. Uvjereni smo da je samo dijalog na bazi međunarodnog prava i uzajamnog poštovanja garancija prosperiteta za sve države i narode u regionu. Sa svoje strane uvijek smo spremni da podržimo sve konstruktivne inicijative i poduhvate koji su usmjereni na jačanje regionalnog mira i stabilnosti.

Spekulacije o “malignom uticaju”

GLAS: Od strane Zapada sve češće čujemo optužbe da Rusija širi “maligni uticaj” na zapadnom Balkanu. O čemu se radi?

LAVROV: Najzanimljivije je što niko ne može da tačno objasni u čemu je naš takozvani “maligni uticaj”. Puno je praznih i dokonih razgovora i insinuacija, ali niko nije u stanju da pruži dokaze i činjenice. Ma otkud bi ih uzeli? Naše opsežne veze sa svim zemljama regiona u različitim sferama razvijaju se na apsolutno transparentan način, one su potpuno u skladu sa normama međunarodnog prava. Rusija takođe nastavlja da odigrava važnu ulogu u procesu postkonfliktnog pomirenja i stabilizacije. Očigledno je da se to nekome ne sviđa, jer predstavlja prepreku ostvarenju sebičnih interesa od strane nekih međunarodnih igrača koji bi ovaj dio Evrope željeli pretvoriti u arenu geopolitičke konfrontacije i time stvoriti nove linije podjele. Otuda i spekulacije o “malignom uticaju”. Dakle, očiti su ne samo nespretni napori da se ocrni politika Rusije na Balkanu već i pokušaji prikrivanja sopstvenih ružnih planova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.