Doživotna kazna Radovanu Karadžiću

Tanjug
Doživotna kazna Radovanu Karadžiću

Hag - Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu danas je pravosnažno osudilo na doživotni zatvor prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića zbog genocida u Srebrenici i zločina prtiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja.

Ovom odlukom preinačena je prvostepena presuda Tribunala u Hagu kojom je u martu 2016. godfina bio osuđen na 40 godina. Iako je odbacilo mahom sve žalbene navode, i tužilaštva i odbrane, žalbeno vijeće smatra da kazna od 40 godina nije bila adektavna.

"Žalbeno vijeće je saglasno sa Tužilaštvom da je kazna od neadekvatna s obzirom na težinu Karadžićevih krivičnih djela, kao i da je kazna pretresnog vijeća nerazumna i nepravična", rekao je u oblazloženju odluke predsjednik Žalbenog vijeća sudija Van Josen iz Danske.

On je dodao da je pretresno vijeće je pogrešilo kada je izreklo kaznu od 40 godina.

Karadžić je ponovo osuđen za 10 od 11 tačaka optužnice.

Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu potvrdilo je da Radovan Karadžić (73) nije kriv za genocid nad muslimanskim stanovništvo u sedam opština BIH u periodu od 1992. do 1995.

Ovom odlukom potvrdilo je prvostepenu presudu u djelu kojim je po ovoj, prvoj i jedinjoj od 11 tačaka optužnice bio oslobođen od optužbi.

Žalbeno vijeće smatra da je sudsko veće, koje je izreklo prvostepenu presudu pravilno zaključilo da nije bilo genocida na teritoriji opština Bratunac, Prijedor, Vlasenica, Zvornik, Sanski Most, Foča i Ključ, ali da jesu počinjeni drugi ratni zločini u tim opštinama od 1992. do 1995, koji su bili koordinirani iz vrha Republike Srpske.

Osim jednog djelimicno usvojenog zahtijeva (broj 31) Karadžića, svi ostali navodi iz žalbe su odbijeni, pored ostalog i onaj kojim je osporavao pravičnost suđenja.

Prema stavu žalbenog vijeća odbrana Radovana Karadžića nije uspjela da dokaže da nije kriv za masakr u Sarajevu, na Markalama, kai ni za "terorisanje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH", rekao je predsjednik Žalbenog veća Van Josen.

Vijeće je, kako je dodao, utvrdilo da je Karadžić znao i za ubistva u julu 1995, nakon pada Srebrenice.

Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice", naveo je sudija Van Josen.

Progon Bošnjaka sa područja Srebrenice se odnosi na prisilno preseljenje žena, dece i staraca sa podrucja Srebrenice, a kasnije ubistvima muškaraca i dječaka, podsjetio je sudija.

Takođe nije dokazao da nije imao namjeru da počini genocid, kao i da nije, kao vođa Srba u BiH, kažnjavao one koji su činili zločine, dodao je sudija.

"Karadžićevi navodi da je on proglašen odgovornim za to, samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi", preneo je sudija Van Josen.

Prema stavu Žalbenog vijeća, odbrana nije uspela da dokaže ni da je vijeće donijelo pogrešne zaključke u presudi u kojoj je osuđen za zločine u 20 bosanskih mjesta", rekao je predsjednik Žalbenog vijeća.

Govoreći o uzimanju pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, žalbeno vijeće je smatra da Karadžić nije uspio da dokaže da je osoblje UN-a zakonito privedeno.

Nakon izricanja kazne, u sudinici su se nmogli čuti pljesak, ali i zvižduci.

Karadžić je presudu saslsusao mirno sjedeći na svom uobičajenom mjestu mjestu.

Čitanje sažetka presude, trajalo je oko sat vremena sa odloženim prenosom od 30 minuta iz bezbjednosnih razloga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana