Domaći lideri pojačali kontakte sa šefovima zemalja regiona: Beograd i Zagreb žele stabilnu BiH

Vedrana Kulaga Simić
Domaći lideri pojačali kontakte sa šefovima zemalja regiona: Beograd i Zagreb žele stabilnu BiH

BANjALUKA - Serija razgovora domaćih zvaničnika sa vrhom Srbije i Hrvatske, uz nove koji su na pomolu, predstavlja jasan znak da su zvanični Beograd i Zagreb svjesni da stabilna BiH automatski znači i stabilnost regiona, ali i da zemlja može biti takva samo ako funkcioniše na izvornim dejtonskim principima.

Stav je to sagovornika “Glasa Srpske” koji godinama pomno prate situaciju i odnose u BiH koji su uzdrmani nakon nametanja dopuna Krivičnog zakona, čime je kulminiralo nezadovoljstvo u Srpskoj te počeo proces vraćanja nadležnosti koje su u ranijim godinama, silom ili sporazumom, prenesene na BiH.

Kriza, koja ne jenjava duže od tri mjeseca, dovela je do ozbiljnih razgovora na visokom nivou u regionu i izvan njega, a aktivnije su Srbija i Hrvatska, zemlje koje su i garanti Dejtona. Stav republičkih zvaničnika je da je potrebno poštovati taj sporazum, kao temelj BiH, a to je, između ostalog, u utorak u Zagrebu hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću prenio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Dodik je o ovome prije nekoliko dana pričao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Kod Vučića je u utorak bio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, nakon čega je poručeno da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi i da je dogovor tri naroda odgovor na sve krize. Sa Vučićem bi uskoro trebalo da razgovara i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević za “Glas” ističe da svako ko želi dobro BiH i da bude sačuvana kao državna zajednica mora da podrži proces započet u Srpskoj, a ranije i unutar hrvatskog bloka.

- To je intencija ka vraćanju izvornom tumačenju Dejtona, onoga što piše, a ne kako ga tumače visoki predstavnici i takozvani dušebrižnici, koji pod plaštom zabrinutosti za budućnost BiH urušavaju tu istu zemlju. Sve što se čini u pravcu reafirmacije onoga što je izvorni Dejton je dobro za BiH, a tek onda za interese Srba i Hrvata - istakao je Milivojević koji, zbog termina posljednjih sastanaka u Zagrebu i Beogradu, smatra da je riječ i koordinisanom diplomatskom činu.

Logično je, dodaje, da Milanović uvažava Dodika kao predstavnika Srba, tim prije što i veliki dio Hrvata u BiH na neki način Dodika vidi i kao svog člana Predsjedništva, ignorišući Željka Komšića.

- Stabilnost u BiH, pa i mir, u interesu je Beograda i Zagreba, ali i političkog Sarajeva. Dejton je jedan od najboljih, uspešnih primera dobre američke diplomatije na ovom području jer su njegovi kreatori napravili kako treba da izgleda kompromis, kao mera između dve stvari. Ovde se to uspelo napraviti kod tri strane i sve imaju delimično nešto, odnosno puno toga, a ne do kraja ono što su htele. Svako narušavanje takvog načela kompromisa, koji je pravljen, je derogacija BiH. Lažna je borba za BiH ako želite da je pravite tako što ćete srušiti osnovu na kojoj je nastala - istakao je Milivojević.

Stručnjak za međunarodno pravo Miloš Šolaja smatra da ovaj niz sastanaka pokazuje ko su stvarni predstavnici političke moći u BiH.

- To ne treba tražiti više po institucijama, već po onima koji su lideri i koji mogu da utiču na rješenja. Razgovaraju oni koji mogu da obećaju neke promjene i da vode ka njima, a ne oni koji su dekorativno na pozicijama. Logično je da su Srbija i Hrvatska zainteresovane, svaka iz svojih razloga. Svima je potrebna stabilnost u regionu, a ključ stabilnosti za obje je BiH, tim prije što Srbija ima situaciju sa Kosovom, tako da joj ne odgovaraju dodatni potresi i veći politički konflikti u BiH - rekao je Šolaja.

Prema njegovom mišljenju, sastanci u Beogradu, Zagrebu, pa i u Banjaluci i Sarajevu, bi trebalo da dovedu do veće stabilnosti.

- Potrajaće neko vrijeme dok se ne ustabile izborni procesi i unutrašnji odnosi te prestane sa nekim prividnim izborima - zaključio je.

Konstitutivnost

Cvijetin Milivojević ističe da se zaboravlja da je Ustav Socijalističke Republike BiH priznavao konstitutivnost tri naroda u republici koja je bila unutar savezne države, te je kasnije i to derogirano silom, protivno jednom od tri naroda.  

- Proces vraćanja nadležnosti treba da bude postepen i lagan. Za početak da idu one koje su paradoksalno i nepotrebno prenete na nivo BiH, silom nekog visokog predstavnika - zaključio je Milivojević.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana