Dokument okvirnog budžeta razotkrio alavost institucija na nivou BiH: Apetiti porasli za 740 miliona KM

Vedrana Kulaga Simić
Dokument okvirnog budžeta razotkrio alavost institucija na nivou BiH: Apetiti porasli za 740 miliona KM

SARAJEVO - Prvi nacrt ovogodišnjeg budžeta institucija na nivou BiH pred ministrima bi mogao da se nađe već ove sedmice, a projekcije do 2023. godine potvrđuju da ni pandemija nije uticala na pojedince jer su ponovo zatražili mnogo više novca nego što su lani imali u svojim kasama.

Savjet ministara BiH usvojio je krajem decembra prošle godine dokument okvirnog budžeta od 2021. do 2023. godine koji se odnosi na zajednički nivo, a u kojem nadležni upozoravaju da su i ovaj put uočeni brojni nedostaci u ponašanju institucija koje “žive” od zajedničke kase.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH ocijenili su da pojedinci i dalje shvataju budžet kao prosti plan potrošnje po pojedinim kategorijama.

- Iako je prisutna promjena pristupa korisnika u smislu sveobuhvatnosti informacija na osnovu kojih su obrazloženi budžetski zahtjevi, oni su u velikoj mjeri i dalje usmjereni prema trošku po ulaznim elementima, umjesto da budu usmjereni prema rezultatima realizacije strateških ciljeva i politika djelovanja - navedeno je u dokumentu.

Ukupni zahtjevi korisnika u 2021. godini iznosili su 1,66 milijardi KM, što je za 741,7 miliona više od budžeta za 2020. godinu. Prema njihovim računicama, za 2022. godinu trebao bi im budžet “težak” 1,49 milijardi, te 1,52 milijarde u 2023. godini.

Najveći iznos zahtjeva za dodatnim sredstvima u odnosu na budžet za 2020. godinu je stigao iz Ministarstva odbrane BiH, iz kojeg su taj novac zatražili radi nabavke uniformi, hrane, vojnog materijala, dizel-goriva i mlaznog goriva za Oružane snage, usluge održavanje vozila, ali i zbog povećanog broja naknade troškova i učesnika u mirovnim misijama.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH zatražila je 35,4 miliona više u odnosu na godinu ranije radi dodatnog zapošljavanja, nabavke građevina i dogradnje sistema. Na listi onih koji su tražili više je i Služba za zajedničke poslove institucija BiH, kojoj, prema njenoj računici, treba dodatni novac za nabavku opreme. Prema usvojenom globalnom fiskalnom okviru, budžet za institucije za ovu godinu je povećan i iznosi 1,27 milijardi, dok će za spoljni dug otići 843 miliona KM.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda nedavno je istakao i da direktna zahvatanja s jedinstvenog računa za institucije BiH iznose 780 miliona KM, dok su ostalo vlastiti prihodi.

Bevanda, koji je i zamjenik predsjedavajućeg, ocijenio je da to nisu velika povećanja, da je mnogo obaveza pred BiH i da će opet biti nezadovoljnih.

Predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić ističe da su uvijek zahtjevi takvi da bi trebao još jedan budžet u tom iznosu da bi “pokrio” sve računice.

- Pri tome, neki svjesno i namjerno računaju da, ako što više uzme taj nivo vlast, manje će ostati entitetima. Nikome ne pada na pamet da napravi uštede i reviziju institucija koje nisu dale nikakve rezultate od dana osnivanja, već samo troškove - zaključila je Majkićeva.  

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana