Đurić osporavao svjedočenje holandskog oficira

Na svjedočenje u Hagu, Đurić je došao iz zatvora u BiH, jer je u BiH osuđen na 30 godina zatvora i vezi sa dešavanjima u Srebrenici. On je istakao da je uložio žalbu na tu presudu i da je jedan od osnova žalbe potvrđen pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Za vrijeme davanja iskaza, sa Đurićem je bio advokat iz Bijeljine Miodrag Stojanović, kobranilac u postupku protiv generala Ratka Mladića. U predmetu "Popović i drugi", kojim su obuhvaćena šestorica visokih oficira policije i Vojske Republike Srpske /VRS/, Đurić je u maju 2007. godine bio svjedok tužilaštva.

Sa zadatkom da čuva civile, Đurić je u Potočare došao 12. jula 1995. godine, dan nakon što je VRS, sa generalom Mladićem na čelu, ušla u Srebrenicu. On je bio kategoričan da nije znao ni za kakve planove za ubistva u Srebrenici.

Svjedok je osporavao iskaz holandskog oficira Lenderta van Dajna, koji je u Tribunalu svjedočio da su vojno sposobnim muškarcima, koji su u Potočarima bili odvojeni kod "bijele kuće", oduzimani pasoši i druge lične isprave, a da je Đurić izjavio da im ta dokumenta "više neće biti potrebna".

Pretresnom vijeću, Đurić je rekao da Van Dajn, čija je izjava predata u dokaze na njegovom suđenju u BiH, nije htio da se odazove pozivu na unakrsno ispitivanje zastupnika njegova odbrane, s obrazloženjem da je to za njega stresno.

"Nisam sa Van Dajnom razgovarao o tim temama, a na sudu u BiH prevodilac je posvjedočio da razdvajanje muškaraca radi provjere da li među njima ima ratnih zločinaca uopšte nije bilo predmet njegovog prevođenja", rekao je Đurić.  

Na Karadžićevo pitanje da li je postojao plan za nezakonito ubijanje ljudi, Đurić je odgovorio odrečno, a negirao je i da su, bilo on, bilo neko iz njegove okoline, imali plan za ubistvo ratnih zarobljenika i civila poslije pada Srebrenice.

"Nisam imao namjere da naštetim bio kome, pa ni Bošnjacima u BiH. Ja sam bio pripadnik časne jedinice MUP-a i nikada niko od mojih kolega i starješina nije činio takvo nešto", izjavio je Đurić.  

On je rekao da ne tvrdi da nije bilo razdvajanja vojno sposobnih muškarca, već samo tvrdi da nije vidio da se to dešavalo u njegovoj blizini.

U nastavku suđenja u dodatnom ispitivanju svjedočio je vještak odbrane za vojna pitanja, penzionisani general VRS Dragomir Keserović, koji je, između ostalog, osporavao navode optužbe da su vlasti Srpske bile "blagonaklone prema naoružanim Srbima".

"Zakon o opštenarodnoj odbrani je dopuštao, odnosno obavezivao čak i opštine, da u uslovima vanrednih stanja, neposredne ratne opasnosti, pa i rata, aktivno učestvuju u objedinjavanju napora svih subjekata u rješavanju problema do kojih dolazi. Otuda je u pojedinim opštinama, zbog povećanja napetosti, došlo do privremenog organizovanja srpskih odbrambenih snaga, koje nisu posebne formacije izmišljene za tu priliku, već se teritorijalna i opštenarodna odbrana objedinjavaju u pokušaju da se situacija razriješi", rekao je Keserović.

Povodom tvrdnji da Srbi tokom rata nisu sudski gonjeni zbog krivičnih djela, da nisu držani u pritvoru ili im je suđeno tek posle 2000. godine, Keserović je rekao da "puštanje da se neko brani sa slobode, ne znači da je postupak obustavljen".

Karadžić je u ovom dijelu ispitivanja pokušao da se posluži svojim i primjerom drugih pritvorenika Tribunala, navodeći da su na suđenje dugo čekali Momčilo Krajišnik i Vojislav Šešelj, a da je on sam u pritvoru punih pet godina. Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon zatražio je, međutim, da se pređe na drugu temu.

Glavni iskaz Keserović je dao 8. jula, a zastupnik optužbe unakrsno ga je ispitivao prošle sedmice.

Glavni pretres se nastavlja sutra popodne, kada će posredstvom video-linka svjedočiti policijski inspektor iz Sarajeva Čedomir Kljajić, kasnije podsekretar sa javnu bezbjednost na Vracama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.