Dio delegata iz Vijeća naroda Srpske nastavlja sa opasnim apelacijama: Cilj otimanje šuma Srpskoj

Ocijenili su to juče sagovornici “Glasa Srpske” reagujući na novi potez delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske koji su uputili novu apelaciju u Ustavni sud BiH, ovaj put tražeći ispitivanje ustavnosti Zakona o šumama koji je Srpska donijela 2020. godine.

Njihov stav je da su članovi zakona neustavni i štetni po BiH. Kako je za federalne medije rekao Alija Tabaković, jedan od delegata potpisnika, entiteti su dužni da sve zakone usklade sa Ustavom BiH te istakao kako nijedan ustav entiteta ni zakon ne mogu biti stariji od Ustava BiH. Dodao je i da postoji odluka Odluku Ustavnog suda iz 2019. godine gdje je, kako je rekao, definisano pitanje prava državne imovine i da se mora rješavati na nivou BiH.

Potpredsjednik Narodne skupštine RS Milan Petković kaže za “Glas” da ovakav potez delegata nije neočekivan, jer bošnjački političari ne odustaju od prakse da u saradnji sa stranim faktorom utiču i mijenjaju ustavno uređenje BiH.

- Ranije su to radili preko nametnutih odluka visokog predstavnika, a danas preko Ustavnog suda. I jedno i drugo nisu akti demokratije, jer znamo da se zakoni donose u parlamentu. Ono što stalno govorim, kada su u pitanju potezi kojim se nastoje obezbijediti veće ingerencije BiH u odnosu na entitete, to je da će to na kraju dovesti do toga da dobiju puno manje BiH, a više RS - rekao je Petković i dodao da je BiH zemlja u kojoj se stvari moraju riješiti dogovorom i konsenzusom, te da ovakvi potezi Bošnjaka ugrožavaju pomirenje.

Profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Vitomir Popović rekao je za “Glas Srpske” da je ovo pokušaj razvlašćivanja RS na svim nivoima, te da se, poučeni prethodnim iskustvima, može očekivati da Ustavni sud ovu apelaciju prihvati.

- Takve odluke ne treba da se dešavaju, jer prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, šume i ostalo zemljište pripada 49 odsto Srpskoj i o tome nema razgovora. Dejtonski sporazum je međunarodni sporazum i on je u hijerarhiji viši u odnosu na bilo koju odluku Ustavnog suda. On ne može ni da cijeni ustavnost Dejtonskog sporazuma. Takve odluke su političke - rekao je Popović.

Ova apelacija je uslijedila nakon što je Ustavni sud BiH početkom prošle godine osporio dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske. Većinom glasova, uz neslaganje sudija Zlatka M. Kneževića i Miodraga Simovića, zaključeno je da odredba, kojom je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Srpske, protivna Ustavu BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine. Zvaničnici Republike Srpske i tada su burno reagovali, naglasivši da je, između ostalog, odluka politička. Održana je i posebna sjednica Narodne skupštine Srpske na temu antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, a nakon koje je usvojeno i nekoliko zaključaka koji se odnose na ponašanje predstavnika Srpske u zajedničkim institucijama te traženje da konačno bude usvojeno rješenje prema kojem će strane sudije zamijeniti domaće. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS tada su naveli i da je Ustavni sud BiH ranije, u tri predmeta, potvrdio da zemljište, kao dobro od opšteg interesa, nije bilo predmet privatizacije i da je vlasništvo RS.

Nadležnosti

Šef Kluba poslanika PDP-a u republičkom parlamentu Perica Bundalo ističe da bi zbog sve češćih sličnih apelacija trebalo izmijeniti Ustav Srpske kako bi se jasno precizirale nadležnosti Vijeća naroda.

- Klub Bošnjaka veoma često izlazi iz okvira racionalnog postupanja i koristi neprecizno definisane nadležnosti, te vrši pritisak na zakonodavnu djelatnost, odnosno Narodnu skupštinu - rekao je Bundalo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.