Cvijanović: Nema secesije, ni ugrožavanja integriteta, Srpska brani Ustav

GS
Cvijanović: Nema secesije, ni ugrožavanja integriteta, Srpska brani Ustav

BANjALUKA - Vrijeme je da se zaustavi praksa oduzimanja nadležnosti Republici Srpskoj, izjavila je predsjednica Republike Željka Cvijanović, pred posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, o čijem datumu održavanja sutra odlučuje Kolegijum.

Kao jedan od predlagača akata, istakla je da Srpska ima pravo na ovaj čin i ostavljeno je dovoljno vremena za dogovor o funkcionisanju BiH.

Predstavnici Srpske odlučni su da stave tačku na samovolju pojedinaca koji godinama krše zakone i Ustav, istakla je predsjednica Srpske. Poslanicima u Narodnoj skupštini upućeni su dokumenti koji će biti polazna osnova za vraćanje oduzetih nadležnosti, ali će, kaže, biti ostavljeno dovoljno vremena da Vlada izađe sa jasnim zakonskim rješenjima.

- Nije secesija, nije ugrožavanje teritorijalnog integriteta, ne možete mi reći da time što branimo Ustav da se ponašam neustavno. Razgovor – dijalog, ako toga nema onda vjerujte svaki nivo vlasti mora da razmišlja o tome na koji način i da se zaštiti i da omogući da se ovdje dešavaju i investicije i da niko nikoga ne blokira, da mu se ne sprečavaju konačno i te investicije jer i one se blokiraju u Sarajevu. Imate investicije sa Srbijom i blokiraju se, zamislite to - kaže Cvijanović.

Nije riječ o samovolji i brzopletosti već o zaštiti Ustava koji jasno propisuje nadležnosti. O ovim pitanjima ranije nije bilo dileme za predstavnike partija sa sjedištem u Srpskoj. Ipak, jasno je da je jedinstvo vlasti i opozicije izblijedilo. Predsjednica Srpske kaže da je posebnoj sjednici trebalo da prethodi usaglašavanje akata.

- Neke partije tamo misle da ne treba da se radi i ne smiju to da rade, dok druge smatraju da time daju ne znam kakva krila vladajućim partijama, pa podižu njima rejting slične stvari što me upućuje na to da niko nije dovoljno ozbiljno shvatio zašto su ovo teme o kojima treba zajedno da diskutujemo. Politika je takva, svako ima pravo da zauzima svoje pozicije. Bilo bi dobro ima tog jedinstva, ali evo nema ga i konačno ne možemo to reći da je prvi put da se tako nešto dešava - rekla je Cvijanović.

Republika Srpska nudila je dijalog o budućnosti BiH. U Federaciji se nisu osvrtali na poziv za razgovor. Diplomatske aktivnosti predstavnika Srpske negativno ocjenjuju, iako ni na jednom od važnih sastanaka, kaže predsjednica, ni njenom , a ni srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika nije razgovarano o vanustavnim aktivnostima. Poruke razumijevanja prenesene su predsjednici Cvijanović i za vrijeme njene posjete Izraelu.

- Ta posjeta je bila zaista dobra i ono što je važno za Izrael reći da mi imamo zaista višegodišnje dobre odnose. To nije samo ta istorijska uloga koja je postojala, stradalništvo i slično sve što ima veze od Drugog svjetskog rata. Bilo je tu nekih i određenih političkih dešavanja ili političkih akcija koje su manifestovali taj otvoreni odnos - naglasila je predsjednica Srpske.

Otvoreni odnos, bez uslovljavanja Srpska gaji i sa Rusijom, što je i potvrđeno na sastanku predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, prenosi RTRS.

Predsjednica Srpske ističe da je riječ o sastancima u kontinuitetu, a ne o susretu koji bi na bilo koji način ugrozio nečije interese.

Srpska poziva na dijalog, ali za to treba imati partnere

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da Republika Srpska poziva na dijalog u BiH, ali da je za to potrebno da imate partnere, koji žele da razgovaraju.
“Što se tiče Hravata u BiH mi smo dobili jasne poruke da su oni spremni da razgovaraju o svakom važnom pitanju, ali kad je riječ o bošnjačkim političarima, lider SDA Bakir Izetbegović je rekao da entiteti nemaju o čemu da pričaju”, navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da su entiteti kao kategorija verifikovani Dejtonskim sporazumom, te da Republika Srpska na sebi nosi 75 odsto nadležnosti samo za pitanje evropskih integracija, što dovoljno govori koliko je apsurdan takav stav bošnjačke strane.

“U ovoj državi treba da pričaju svi nivoi vlasti, predstavnici svih naroda. To je koncept koji mi zagovaramo i odmah se tu ne slažemo. Mi želimo da pričamo, oni ne. S druge strane, u želji da ne pričaju, pozivaju na sankcije Republici Srpskoj, što nikad nije donijelo nikakvu korist BiH niti će donijeti”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Prema njenim riječima, sankcije na koje pozivaju u Sarajevu stvar su nemoći ili nedostatka želje da sjede i razgovaraju o određenim pitanjima sa ljudima s kojima tvrde da žele da žive zajedno.

“Za mene je to vrlo jasna stvar. Ovdje se treba vratiti nastojanjima da se oživi bilo kakav razgovar u BiH, jer bi taj razgovor mogao da nas dovede do određenog rješenja”, smatra Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da bez dijaloga svaki nivo vlasti mora da razmišlja o tome na koji način da se zaštiti i da omogući investicije, da omogući da niko nikoga ne blokira, kao što je sada slučaj u Sarajevu gdje se blokiraju zajedničke investicije Srpske i Srbije.

Govoreći o diplomatskoj aktivnosti Republike Srpske, Cvijanovićeva je navela da je to dobra prilika da se razgovara o svemu onome što jesu problemi BiH i da se konačno pojasni gdje se to BiH nalazi.

“Prezentujem ono što jesu naši stavovi, i onda vidite da ima i onih koji ne prijete sankcijama, već razumiju da su ovdje problemi sistemske prirode, da ne možete samo da otpužite Republiku Srpsku ili Milorada Dodika za nešto i kažete da stvari ne bi bile takve da mi o njima ne govorimo. Bilo bi i gore”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da na ovaj način Republika Srpska bar nudi ruku da se razgovara i dogovara o određenim stvarima.

“Cilj je da vidimo na koji način možemo da se strukturišemo u okviru BiH, a da se svako tamo osjeća komotno. Jer činjenica je da se sad ne osjeća komotno. Pogledaje samo diplomatsku ofanzivu u kojoj dolaze predstavnik SAD i EU, da razgovaraju sa liderima političkih partija Hrvata i Bošnjaka kako treba da izgleda izborni zakon”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da bi bilo normalno da ovdje sjede Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali, predstavnici svih nivoa vlasti i raznih institucija i razgovaraju o svim temama, od krupnih političkih pitanja do onih ekonomskih.

“Koja je logika zaštite, čuvanja države u kojoj niko ni s kim ne priča, nego moraju da dođu stranci da vas uključe u proces razgovara? Kad prvi put dođu i kažu žriješite taj problem samiž, on će biti riješen”, tvrdi Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da mnogi zvaničnici razumiju da suštinski problem nije ono o čemu se bez prestanka priča iz političkog Sarajeva, nego da su ti problemi daleko dublji i da BiH ima svoje specifičnosti i uporediva je samo sa decentralizovanim sistemima.

Cvijanovićeva smatra da je posljednja kriza u BiH privukla dodatnu pažnju međunarodnog faktora koji je išao logikom da će se ljudi vremenom umoriti od ukazivanja na određene devijacije.

“Držali su ovdje međunarodne predstavnike, prvenstveno OHR koji ničemu ne služi osim pravljenju problema. Niko od nas ne spori činjenicu da to jeste dejtonska kategorija, ali je činjenica da su se svi visoki predstavnici ponašali daleko izvan onoga što im je mandat dozvolio, da su nametali izmjene zakona, čak i ustava entiteta, čime su nelegalno mijenjali sistem”, ukazala je Cvijanovićeva.

Danas smo, tvrdi Cvijanovićeva, u situaciji da BiH u Ustavu ima napisanu jednu stvar, dok je u institucionalnoj praksi nešto sasvim drugo.

“Kako može da napreduje zemlja koja je tako u raskoraku? Nemoguće je da napreduje i opstane”, naglasila je predsjednik Srpske.

Cvijanovićeva je navela da razumije da je onima koji su više od 20 godina zagovarali koncept centralizovane države, sada teško da izađu i kažu da je taj koncept propao.

“Mi od njih ni ne tražimo da kažu da je taj koncept propao, nego tražimo da pomognu da dođemo do rješenja koja će biti održiva za sve”, tvrdi Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske ističe da ovo nije igra mačke i miša, u kojoj neko treba da izađe kao pobjednik, a neko kao poražen.

“Ovo je stvar političkog razgovora i političkih akcija u kojima svi treba da izađu kao pobjednici jer će imati formulu na osnovu koje će moći da funkcinišu bez osporavanja i da omoguće svojim institucijama da postižu rezultate koji se od njih očekuju”, naglasila je Cvijanovićeva.  

Srpska poziva na dijalog, ali za to treba imati partnere

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da Republika Srpska poziva na dijalog u BiH, ali da je za to potrebno da imate partnere, koji žele da razgovaraju.
“Što se tiče Hravata u BiH mi smo dobili jasne poruke da su oni spremni da razgovaraju o svakom važnom pitanju, ali kad je riječ o bošnjačkim političarima, lider SDA Bakir Izetbegović je rekao da entiteti nemaju o čemu da pričaju”, navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da su entiteti kao kategorija verifikovani Dejtonskim sporazumom, te da Republika Srpska na sebi nosi 75 odsto nadležnosti samo za pitanje evropskih integracija, što dovoljno govori koliko je apsurdan takav stav bošnjačke strane.

“U ovoj državi treba da pričaju svi nivoi vlasti, predstavnici svih naroda. To je koncept koji mi zagovaramo i odmah se tu ne slažemo. Mi želimo da pričamo, oni ne. S druge strane, u želji da ne pričaju, pozivaju na sankcije Republici Srpskoj, što nikad nije donijelo nikakvu korist BiH niti će donijeti”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Prema njenim riječima, sankcije na koje pozivaju u Sarajevu stvar su nemoći ili nedostatka želje da sjede i razgovaraju o određenim pitanjima sa ljudima s kojima tvrde da žele da žive zajedno.

“Za mene je to vrlo jasna stvar. Ovdje se treba vratiti nastojanjima da se oživi bilo kakav razgovar u BiH, jer bi taj razgovor mogao da nas dovede do određenog rješenja”, smatra Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da bez dijaloga svaki nivo vlasti mora da razmišlja o tome na koji način da se zaštiti i da omogući investicije, da omogući da niko nikoga ne blokira, kao što je sada slučaj u Sarajevu gdje se blokiraju zajedničke investicije Srpske i Srbije.

Govoreći o diplomatskoj aktivnosti Republike Srpske, Cvijanovićeva je navela da je to dobra prilika da se razgovara o svemu onome što jesu problemi BiH i da se konačno pojasni gdje se to BiH nalazi.

“Prezentujem ono što jesu naši stavovi, i onda vidite da ima i onih koji ne prijete sankcijama, već razumiju da su ovdje problemi sistemske prirode, da ne možete samo da otpužite Republiku Srpsku ili Milorada Dodika za nešto i kažete da stvari ne bi bile takve da mi o njima ne govorimo. Bilo bi i gore”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da na ovaj način Republika Srpska bar nudi ruku da se razgovara i dogovara o određenim stvarima.

“Cilj je da vidimo na koji način možemo da se strukturišemo u okviru BiH, a da se svako tamo osjeća komotno. Jer činjenica je da se sad ne osjeća komotno. Pogledaje samo diplomatsku ofanzivu u kojoj dolaze predstavnik SAD i EU, da razgovaraju sa liderima političkih partija Hrvata i Bošnjaka kako treba da izgleda izborni zakon”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da bi bilo normalno da ovdje sjede Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali, predstavnici svih nivoa vlasti i raznih institucija i razgovaraju o svim temama, od krupnih političkih pitanja do onih ekonomskih.

“Koja je logika zaštite, čuvanja države u kojoj niko ni s kim ne priča, nego moraju da dođu stranci da vas uključe u proces razgovara? Kad prvi put dođu i kažu žriješite taj problem samiž, on će biti riješen”, tvrdi Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da mnogi zvaničnici razumiju da suštinski problem nije ono o čemu se bez prestanka priča iz političkog Sarajeva, nego da su ti problemi daleko dublji i da BiH ima svoje specifičnosti i uporediva je samo sa decentralizovanim sistemima.

Cvijanovićeva smatra da je posljednja kriza u BiH privukla dodatnu pažnju međunarodnog faktora koji je išao logikom da će se ljudi vremenom umoriti od ukazivanja na određene devijacije.

“Držali su ovdje međunarodne predstavnike, prvenstveno OHR koji ničemu ne služi osim pravljenju problema. Niko od nas ne spori činjenicu da to jeste dejtonska kategorija, ali je činjenica da su se svi visoki predstavnici ponašali daleko izvan onoga što im je mandat dozvolio, da su nametali izmjene zakona, čak i ustava entiteta, čime su nelegalno mijenjali sistem”, ukazala je Cvijanovićeva.

Danas smo, tvrdi Cvijanovićeva, u situaciji da BiH u Ustavu ima napisanu jednu stvar, dok je u institucionalnoj praksi nešto sasvim drugo.

“Kako može da napreduje zemlja koja je tako u raskoraku? Nemoguće je da napreduje i opstane”, naglasila je predsjednik Srpske.

Cvijanovićeva je navela da razumije da je onima koji su više od 20 godina zagovarali koncept centralizovane države, sada teško da izađu i kažu da je taj koncept propao.

“Mi od njih ni ne tražimo da kažu da je taj koncept propao, nego tražimo da pomognu da dođemo do rješenja koja će biti održiva za sve”, tvrdi Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske ističe da ovo nije igra mačke i miša, u kojoj neko treba da izađe kao pobjednik, a neko kao poražen.

“Ovo je stvar političkog razgovora i političkih akcija u kojima svi treba da izađu kao pobjednici jer će imati formulu na osnovu koje će moći da funkcinišu bez osporavanja i da omoguće svojim institucijama da postižu rezultate koji se od njih očekuju”, naglasila je Cvijanovićeva.

Srpska spremna za vraćanje oduzetih nadležnosti

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je Republika Srpska spremna za vraćanje oduzetih nadležnosti, te da je vrijeme da se vidi šta su pravi uzroci problema, te šta je dobijeno prenosom nadležnosti.
Cvijanovićeva je naglasila da je potrebno sagledati na koji način može da se realizuje neka uspješnija budućnost, te da stvari treba posmatrati analitički i na način koji neće prouzrokovati neke posebne probleme, ali će dati mogućnost da stvari urede na prihvatljiv način.

“To su pitanja koja zaslužuju širu elaboraciju i svaki poslanik Narodne skupštine i konačno svaka politička partija treba tom pitanju da priđe na odgovarajući način. To su očekivanja naših građana”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Govoreći o predstojećoj posebnoj sjednici Narodne skupštine posvećenoj vraćanju oduzetih nadležnosti, Cvijanovićeva je podsjetila da je više predlagača tačaka dnevnog reda, odnosno informacija kojima treba da se detektuju problemi i da se ide ka nalaženju rješenja.

“Ta rješenja treba da omoguće da sistem funkcioniše, da niko nikom ništa ne uzurpira, da niko nikoga ne maltretira i da se svi zajedno uputimo u ona najvažnija pitanja kojima se rješavaju najvažniji problemi građana”, napomenula je Cvijanovićeva.

Međutim, navela je ona, ne mežete rješavati najvažnije probleme građana, ako stalno živite pod presijom i u strahu da će vam još neko nešto dodatno oduzeti.

“Očekujem da će narodni poslanici imati takav pristup prema svim ovim pitanjima. Ovdje se ne radi o tome da danas donesete određenu odluku, da reagujete, primit k znanju informaciju, kažete da povlačite neku saglasnost i da odmah prezentujete kakvo je to novo zakonsko rješenje”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva tvrdi da je suština stvari u tome da se otvori put za odgovarajuće razgovore, koji bi mogli da traju i do šest mjeseci, zato što će to biti neki rok u kojem se od Vlade Srpske traži da ponudi određena zakonodavna rješenja da bi regulisali određenu oblast.

“Ovdje nema nikakve brzine, ničega nepromišljenog, ničega čime se zatvaraju vrata za razgovor ili traženje dobrog rješenja. Naprotiv, sve suprotno tome. Ovdje se bukvalno otvaraju vrata za odgovorajuće razgovore”, poručila je predsjednik Srpske.

Prema njenim riječima, najvažnije pitanje je zašto je do ovoga došlo i šta je bio okidač za određenu krizu, da li je sistem koji smo dobili jeftiniji, efikasniji i da li je izgrađeno neko dodatno povjerenje.

“To nije slučaj i danas u BiH caruje nepovjerenje. Ono je daleko veće od stepena nepovjerenja koje smo imali godinama unazad. Sama namjera da se Srpske etiketira kao krivac za takvo stanje, ne rješava problem, jer su problemi ovdje sistemske prirode”, smatra Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je dodala da bi ovo mogao da bude jedan od načina da se zaštiti Ustav, na koji se pozivaju i međunarodni predstavnici.

“Danas imate BiH u kojoj Republika Srpska brani svoje ustavne nadležnosti, ali i Hrvate koji se bore za legitimno predstavljanje. To su ustavne kategorije koje ne mogu da se ostvaruju”, napomenula je Cvijanovićeva.

Mnogo je pitanja, navela je ona, kojima se treba baviti na posebnoj sjednici, na kojoj treba da se prime k znanju i usvoje određene informacije i da se definišu zajednički zaključci, koji će obavezati Vladi da u periodu od šest mjeseci izađe sa konkretnim zakonom.

“Za to vrijeme sve te oblasti biće regulisane na način kako one sada teku, da bi nakon toga bile postepeno zamijenjene da bi taj sistem bio bolji i efikasniji”, navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da je more problema koji su akumulirani godinama, te da pričati o problemima znači da tragate za rješenjima.

“Zabijati glavu u pijesak i praviti se da je sve u redu, a ništa nije u redu, jeste stvar koja može biti posebno problematična za neku budućnost BiH”, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da ono o čemu govori Republika Srpska nije neustavno, već ustavno.

“Sigurna sam da Narodna skupština zna šta je na dnavnom redu i do čega treba doći i da pri tom niko nema namjeru da nekom nešto oduzme. Republika Srpska nikad nije oduzela ništa BiH niti joj je to namjera. Mi ovdje govorimo o nadležnostima koje su važne za funkcionisanje decentralizovanog sistema i definisane su Ustavom BiH”, naglasila je Cvijanovićeva.

Govoreći o očekivanjima od opoziciji u Republici Srpskoj, Cvijanovićeva je navela da ovakvim temama treba da prethodi usaglašavanje stavova, postizanje jedinstvenog odnosa prema tim pitanjima.

“Ovo su krupna politička i strateška pitanja i ona bi zahtijevala angažman svih. Neke partije misle da ne treba to da se radi jer ne smiju to da rade, druge smatraju da time daju krila vladajućim partijama, a sve govori da niko od njih nije ozbiljno shvatio zašto su ovo teme o kojima treba zajedno da diskutujemo”, naglasila je Cvijanovićeva.

Bilo bi dobro, tvrdi Cvijanovićeva, da ima tog jedinstva, ali ga nema i ne može se reći da je to pri put da se tako nešto dešava.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana