Cvijanović: Jasenovac - najveći srpski grad pod zemljom

Srna, GS
Cvijanović: Jasenovac - najveći srpski grad pod zemljom

DONjA GRADINA- Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je godišnjica sjećanja na žrtve jasenovačkog genocida nesumnjivo jedna od najznačajnijih u našoj teškoj, suviše stradalničkoj, ali i herojskoj istoriji.

-I ove godine Dan sjećanja na žrtve jasenovačkog genocida obilježavamo zajedno sa rukovodstvom Srbije, ujedinjeni bolom, ali i trajnom obavezom da od zaborava sačuvamo i ovo strašno mjesto i nedužne žrtve koje su ovdje ubijane na najbrutalniji i najsvirepiji način - istakla je Cvijanovićeva.

U obraćanju na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, predsjednik Republike je podsjetila da je prije 76 godina posljednja grupa logoraša krenula u odlučujući proboj iz jasenovačkog pakla smrti i stradanja.

-U danima koji su prethodili proboju, fabrika smrti radila je neumorno slijedeći namjeru ustaškog vrha da se preostali zatvorenici likvidiraju, a svi dokazi i tragovi postojanja samog logora izbrišu i zatru. Ista sudbina bila je namijenjena cijelom srpskom narodu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Čak su i u aprilu 1945. godine, iako i sami svjesni da se bliži konačni poraz te mračne ideologije, vlasti zločinačke NDH do posljednjeg daha uporno i temeljito sprovodile demonsku politiku istrebljenja cijelog jednog naroda od najmlađe djece do najstarije nejači - istakla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da to dovoljno govori o patološkoj mržnji onih koji će u istoriji ostati upamćeni kao neljudi koji su osnivali logore za djecu, nad čijom brutalnošću su se zgražavali čak i po zlu poznati nacisti.

Predsjednik Srpske je istakla da je najstrašnije svjedočanstvo o tom užasu i monstruoznosti upravo Jasenovac, a sa njim i Donja Gradina, kao mjesto najmasovnijeg stradanja i to ne boraca, ne vojnika, već nedužnog golorukog naroda, običnih ljudi koji su imali svoje porodice, svoje kuće, njive i oranice, imali svoje svakodnevne brige, svoju vjeru u Boga i svoje ljudsko dostojanstvo, ne sluteći da će iskusiti pakao nezamisliv ljudskom rodu.

Ona je dodala da su posljednji logoraši krenuli u odlučujući proboj, svjesni da su šanse da prežive minimalne, ali su znali da je čak i smrt na putu izbavljenja spasonosna u odnosu na pakao omeđen logorskim zidinama, žicom i krvavom Savom.

Cvijanovićeva je navela da je tek svaki deseti učesnik proboja preživio i upravo zahvaljujući njihovoj hrabrosti, kao i žrtvi onih koji nisu preživjeli, istina o jasenovačkim logorima smrti dobila je priliku da ugleda svjetlost dana.

- Zbog toga smo dužni da čuvamo sjećanje na njih i da istinu o Jasenovcu i genocidu nad srpskim narodom u NDH čuvamo od svih oblika istorijskog revizionizma, kao i od onih koji bi na račun naše istorije gradili sopstvenu. Njegovanje istorijskog pamćenja važno je i neophodno kako zbog žrtava, tako i zbog svjetlije budućnosti koju možemo izgraditi samo ukoliko budemo učili iz sopstvenih grešaka i zabluda iz prošlosti - naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da zato nikada ne smijemo dozvoliti da zaborav prekrije naša stradanja i naše istorijske traume zbog bilo koje politike, ideologije, bratstva, jedinstva, ili zbog prividnog mira u kući, jer ništa ne vrijedi na tešku, ogromnu ranu staviti zavoj i praviti se da ne postoji jer smo i 90-ih godina, vidjeli da će se ona ponovo inficirati, a sve zaboravljene ili preskočene lekcije doći će na naplatu.

-Ipak, jednu lekciju smo dobro naučili i taj ispit smo položili 9. januara 1992. godine kada je stvorena Republika Srpska. Lekcija koja nas uči da je država jedini garant našeg opstanka na ovim prostorima, toliko je skupo plaćena u bližoj i daljoj prošlosti da je ništa nije moglo izbrisati iz kolektivnog pamćenja -naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je cijena koju smo platili braneći Republiku Srpsku ogromna, ali je manja od one koju smo platili u Jasenovcu i širom NDH, onda kada nismo imali svoje institucije.

-Zbog toga danas imamo dva osnovna zadatka. Jedan je da branimo i jačamo Republiku Srpsku, jer je ona garancija da ćemo živjeti kao svoji na svome, a drugi je da čuvamo mir i da generacijama koje dolaze ostavimo bezbjedno, stabilno i prosperitetno okruženje u kojem će moći da žive sa drugima bez straha od nekih novih sukoba i ratova -, ukazala je Cvijanovićeva.

Nažalost, naglasila je ona, u BiH još ima onih koji o ratovima govore sa takvom neodgovornom lakoćom, kao da se ni njihovom, ni nekom drugom narodu u ratu nikad ništa loše nije desilo.

- To su isti oni koji narod iz Jasenovca, Drakulića, Prebilovaca, Starog Broda na Drini, Garavica, iz bezdanih hercegovačkih i velebitskih jama, nazivaju genocidnim i lošim, bez trunke poštovanja, bez stida i srama. I nisu jedini. Nije rijetkost da i pojedini međunarodni predstavnici u BiH uzmu sebi za pravo da cijeli srpski narod vrijeđaju i nameću mu kolektivnu krivicu za dešavanja u proteklom ratu - istakla je predsjednik Srpske.

Ona je dodala da bez obzira na destimulativno okruženje, mi imamo svoj put koji se zove slobodna, stabilna i jaka Republika Srpska.

-Želimo da živimo u miru i slobodi, i sve što želimo sebi, želimo i svim drugim narodima koji žive u našem okruženju. Želimo da saradnja, poštovanje i međusobno razumijevanje zamjene svađe i sukobe, jer isuviše dobro znamo kolika je njihova cijena. Želimo da jedni drugima budemo dobre komšije i partneri, a ne neprijatelji i protivnici. Ipak, to ne zavisi samo od nas. Zagledani smo u budućnost, ali nemamo pravo da na tom putu zaboravimo prošlost. Na to nas obavezuje i ovaj najveći srpski grad pod zemljom nad kojim smo danas okupljeni u bolu i sjećanju, kao i svi mučenici koji u njemu vječno počivaju. Sve dok ih pamtimo i dok dolazimo, Jasenovac i Donja Gradina neće biti samo mjesta bola i tuge, već i pobjede života nad smrću. Neka je vječni pomen svim žrtvama - naglasila je predsjednik Republike Srpske.

Vijenci i ruže za žrtve

Na grobnom polju Topole u Spomen-području Donja Gradina položeni su vijenci za više od 700.000 Srba, 80.000 Roma i 23.000 Jevreja koji su mučki ubijeni u jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora.

Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, premijer Srpske Radovan Višković, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Prema programu obilježavanja, ostale prisutne zvanice -  predstavnici ambasada akreditovanih u BiH, rukovodstva gradova i opština, predstavnika Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, te nevladinih organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata i SUBNOR-a, položile su po jednu ružu.

Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u koncentracionom logoru Jasenovac obilježava se danas u Kozarskoj Dubici i Donjoj Gradini.

Obilježavanje je počelo Svetom liturgijom u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici.

Program je nastavljen u Donjoj Gradini, gdje je bilo najveće stratište koncentracionog logora Jasenovac, vjerskim obredom na grobnom polju Topole i polaganjem vijenaca i cvijeća.

Na grobnom polju Hrastovi u Spomen-području Donja Gradina služen je pomen srpskim, jevrejskim i romskim žrtvama mučki ubijenim u jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora.

Parastos srpskim žrtvama služili su sveštenici Srpske pravoslavne crkve, a potom su upućene jevrejska i romska molitva.

Prema izvještaju državne komisije 1946. godine, u periodu postojanja logora Jasenovac od 1941. do 1945. godine na najstravičniji način pogubljeno više od 700.000 ljudi.

U logoru Jasenovac je, prema izvještajima nezavisnih komisija, ubijeno 700.000 Srba, a logor je bio mjesto masovnih stradanja žena i djece.

Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova u znak sjećanja na ubijenu djecu danas će prvi put obilježiti na državnom nivou i Dan sjećanja na umorenu djecu u NDH - njih 74.642, a samo u logoru Jasenovac 19.432.

Događaj u Donjoj Gradini obilježava se uz poštovanje mjera Republičkog štaba za vanredne situacije - uz skraćeni program i ograničeni broj građana.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana