Čitave porodice ilegalnih migranata ponovo stižu u BiH

BiH se godinama bori sa migratskom krizom, a posljednjih mjeseci se moglo uočiti da iz zemalja zahvaćenih ratom i drugim uglavnom stižu samci, dok su porodice bile vidljivije u nekom prvom talasu dolazaka.

Najnoviji presjek na terenu dat je u informaciji o stanju u toj oblasti u BiH za septembar, koja je usvojena na prošle sedmice u Savjetu ministara BiH. Ti podaci pokazuju da se broj migranata koji koriste teritoriju BiH kao tranzit na putu ka zemljama Evropske unije smanjio u odnosu na prethodna dva mjeseca ove godine, a smanjen je i broj onih koji borave u centrima za smještaj u FBiH, kao i u neuslovnom kampu “Lipa” u Unsko-sanskom kantonu.

U tim objektima, zaključno sa krajem septembra, boravilo je više od 5.670 osoba, u “Lipi” oko 1.170, a u Ministarstvu bezbjednosti BiH su potvrdili da su kapaciteti prihvatnih centara u sarajevskom kantonu i samoj “Lipi” preopterećeni.

Iz bilješki Granične policije BiH je vidljivo da je najveći pritisak na dio granice oko Zvornika te Hum, Foča, kada je riječ o ulazu u BiH, dok je gusto na području prelaza Izačić na području Bihaća i u Velikoj Kladuši.

Službi za poslove sa strancima BiH su, sa druge strane, za devet mjeseci prijavljena 13.333 nezakonita migranata, što je manje za oko 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada ih je prijavljeno 22.211.

U ovoj službi kažu i da je manji broj migranata na neprikladnim mjestima u urbanim područjima, što je rezultat pojačane kontrole kretanja u saradnji sa nadležnim ministarstvima unutrašnjih poslova na području Sarajeva, Bihaća, Velike Kladuše, Zenice, Travnika, Donjeg Vakufa, Tuzle, Kalesije i Banjaluke.

Osim toga, u izvještajnom periodu je, kako je navedeno u informaciji, uočen dolazak većeg broja migrantskih porodica sa djecom, koje Crnu Goru navode kao zemlju ulaska na teritoriju BiH.

Podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koja je zastupljena u BiH, pokazuju da je u odnosu na avgust ove godine, kada su u privremenim prihvatnim migrantskim centrima bile 332 porodice sa 1.006 članova, mjesec kasnije bilo smješteno još 17 porodica, sa dodatna 82 člana.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić istakao je za “Glas Srpske” da to, ipak, nije prevelik broj porodica.

- Dolazile su jer im je lakše preko Crne Gore nego krijumčarenjem preko Drine, a smještene su u dva kampa, uz određen broj maloljetnih lica, odnosno lica bez nadzora - istakao je Ujić.

Dodao je da je dobro što se smanjuje broj migranata u prihvatnim centrima, a i dnevni priliv je ispod 30 osoba, a donedavno je bio i oko 150.

- Tome su doprinijele dobre akcije. Bile su dvije, tri dobre u kojima su učestvovale gotovo sve agencije na nivou BiH, ali i na entitetskom nivou, koje su imale za cilj da spriječe krijumčarenje i zatvoreno je dosta lica, što je dalo rezultate. Osim toga, lošije je vrijeme, teško je prelaziti Drinu u ovom zimskom periodu - zaključio je Ujić.

Iako su do sada Pakistanci mahom bili najbrojniji među migrantima, novi podaci pokazuju da u strukturi, po državljanstvu, prednjače Avganistanci, a na vrhu liste su i oni iz Irana, Alžira, Egipta, Turske i Sirije.

Ponovo je ukazano na to da BiH ne može sama spriječiti dolazak migranata na svoju teritoriju i da je u sadašnjim migracijama zavisna od migrantskih kretanja na zapadnobalkanskoj i istočnomediteranskoj ruti. Ta situacija, kako navode, ograničava mogućnost potpune kontrole njihovog kretanja.

“Kovid 19”

Dio novog izvještaja posvećen je i pandemiji “kovida 19”, odnosno stepenu zaraze među ilegalnim izbjeglicama. Od pojave virusa korona, pa zaključno sa posljednjim danom septembra, testirano je 295 migranata, od čega je na virus bilo pozitivno 20, a nisu zabilježeni smrtni slučajevi usljed te zaraze.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.