Bijelić: Srpska "ovjerena" u Dejtonu

Bijelić povodom 27 godina do parafiranja Dejtonskog sporazuma podsjeća da su pregovorima u Dejtonu prethodili Nato udari na Republiku Srpsku.

"Tukli su nas 1994, a posebno s kraja ljeta 1995. godine. Ako izuzmemo neke Nato akcije u Avganistanu i Iraku, mi smo, bar u Evropi, prvi narod koji je počašćen i počastvovan osiromašenim uranijumom, što je bila svojevrsna satanska predigra pred dejtonsko tobožnje sporazumijevanje", rekao je Bijelić.

On kaže da Srbi, danas sa pristojne istorijske distance mogu sa punim pravom reći da su "bili svojevrsni zamorčići novog svjetskog poretka i početničkih Natovih koraka da se promoviše, a potom i etablira kao svojevrsni planetarni žandarm".

Prema Bijelićevim riječima, u to vrijeme američka diplomatija predvođena Ričardom Holbrukom pustošila je regionom.

"Bilo je potpisano dosta dokumenata od kojih su takozvani ženevski principi najpoznatiji, ali bih posebno želio da istaknem jedan srpsko-jugoslovenski sporazum, zaključen 29. avgusta 1995. godine između predstavnika Republike Srpske i predstavnika SRJ, a u prisustvu patrijarha srpskog Pavla i episkopa bačkog Irineja", naveo je Bijelić.

U sporazumu od pet tačaka koji se odnosi na nastup zajedničke delegacije na pregovorima u Dejtonu, u tački tri, navodi Bijelić, piše da je "rukovodstvo Republike Srpske saglasno da obavezujuće odluke u vezi sa mirovnim planom delegacija donosi u plenumu prostom većinom, a da u slučaju jednakog broja glasova odlučuje glas predsjednika (SRJ) Slobodana Miloševića".

"Momčilo Krajišnik je instiktom čovjeka koji se dobrano iskalio u odnosima sa Miloševićem iza svog potpisa, a zbog istorije i još ponečega napisao skraćenicu ZPP – zbog patrijarha Pavla", dodao je Bijelić, konstatujući da je vrijeme pokazalo opravdanost toga.

On je dodao da istine radi treba reći da je Milošević je u Dejtonu prekomjerno eksploatisao to da su njemu data ovlaštenja da odlučuje sam.

Bijelić naglašava i da da delegacija Republike Srpske nikada nije dobila svaj primjerak navedenog sporazuma, a kada je prvom prilikom to zatraženo odgovor je bio da "fotokopir aparat ne radi".

Osvrćući se na same pregovore u Dejtonu, Bijelić je rekao da se radilo o vašaru prevara i političkih perfidnosti praćenih brojnim pritiscima, ali da je bez obzira na sve što je prethodilo zaključivanju Dejtonskog sporazuma, rezultat bilo priznanje Republike Srpske.

"U Dejtonu smo i međunarodno ovjerili postojanje naše kuće, Republike Srpske, u kojoj živimo već 30 godina od njenog nastanka, odnosno 27 godina od kada su nam i drugi priznali da nam je to stalna adresa", navodi Bijelić.

Za godine poslije Dejtona, ističe da su bile teške i pune iskušenja i nasrtaja na Republiku Srpsku.

"Golem je inventar političko-pravnog nasilja koje su guverneri i ini sprovodili nad nama i našom mladom državom", konstatuje Bijelić.

Prema njegovim riječima, dejtonska BiH je ogledna laboratorija u kojoj bi politički Zapad predvođen SAD da izvodi svakojake političke, sociološke, antropološke i ine eksperimente sa ovjerenim rokom trajanja.

"I dalje će se u ovoj tvorevini na uštrb ozbiljnih istorijskih nacija održavati multietnička i multireligiozna društva, a nama će se uskraćivati pravo na nacionalnu državu i nezavisnost", ocjenjuje Bijelić.

On ističe da su počinjene brojne problematične obrade, prepravke, revizije i svakojaka druga izigravanja Dejtonskog sporazuma, i to najčešće od samih njegovih zapadnih arhitekata.

"Politički Zpad pažljivo odgaja fragilni potencijal dejtonske BiH i tako će ostati i u budućnosti", smatra Bijelić.

Kao učesnik i savremenik tih zbivanja, Bijelić kaže da osjeća potrebu da spomene misao srpskog nobelovca Ive Andrića o dugom kretanju između klanja i oranja.

"Mi smo već 27 godina u toku našeg oranja. Budimo dobri i složni i toliko jaki da nam se nikada ne desi klanje. Uostalom, Srpska je nastala i opstala, a od dejtonskih tvoraca podržana kao rezultat srpskih insistiranja da nam je potrebna naša republika, naša država, kao brana od svih pokušaja klanja", poručio je Bijelić.

Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine i njegovih 12 aneksa, u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.