Armija RBiH upotrebljavala hemijsko oružje

Goran Maunaga
Armija RBiH upotrebljavala hemijsko oružje

Sarajevo - Ratni bošnjački funkcioneri početkom ljeta 1993. godine preko islamske mreže od arapskih zemalja nabavili su tridesetak avionskih bombi punjenih nepoznatom vrstom nervnih bojnih otrova od čega su proizveli hemijsko oružje koje su pripadnici Armije RBiH u više navrata upotrijebili na ratištu.

Navedeno je to u izvještaju jedne strane obavještajno-bezbjednosne službe od 1. oktobra 1993. godine koji je potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, među ostalim dokumentima, predao Tužilaštvu BiH.

- Bombe su stigle iz Sirije te su kamionima Crvenog krsta transportovane u Tuzlu, u skladište u Dubravama kraj tuzlanskog aerodroma. Zajedno s bombama stiglo je i pet stručnjaka za hemijsko oružje zbog obuke muslimana za njegovu upotrebu - stoji u izvještaju.

Navedeno je da su pripadnici Armije RBiH prvo htjeli da ih upotrijebe kao bombe s vremenskim upaljačima u defanzivne svrhe, ali da se pristupilo osmišljavanju proizvodnje hemijskog oružja pošto se u Tuzli nalazi dio hemijske industrije.

- U tu svrhu su vjerovatno kontaktirali Ejupa Ganića koji je zadužen za nabavku oružja i razvoj vojne industrije kod bosanskih muslimana. Zbog veličine teritorije te koncentracije vojne industrije i hemijskih postrojenja, Tuzla je izabrana za mjesto proizvodnje hemijskog oružja - piše u izvještaju.

Navedeno je da je u Tuzli smješten udruženi hemijsko-alkalni kombinat s velikim skladištima hemijskih materija (hlorin). Piše da su tu i postrojenja "Energoinvesta" gdje se proizvode minobacači svih kalibara i rezervni dijelovi, uključujući cijevi za topove i haubice, a da je u obližnjem Maglaju fabrika papira. Navedeno je da su muslimani odlučili da proizvodnju bojnih otrova prilagode upotrebi iz minobacača koji su najrasprostranjenije artiljerijsko oruđe koje posjeduju sve jedinice ARBiH. ...

 

Opširnije pročitajte u štampanom ili elektronskom izdanju "Glasa Srpske"

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana