Anton Kasipović, ministar pravde RS: Sudije i tužioci ne smiju imati ni mrlje

Željka Domazet
Anton Kasipović, ministar pravde RS: Sudije i tužioci ne smiju imati ni mrlje

Sudije, tužioci, oni koji donose odluke, sude, presuđuju, vode postupke ili upravljaju i rukovode pravosudnim institucijama, moraju imati iza sebe besprijekornu prošlost, adekvatno obrazovanje, status u društvu, odnosno, metaforički rečeno, moraju biti moralne vertikale koje obezbjeđuju dignitet pravosuđu kao važnom segmentu društva, rekao je u intervjuu za “Glas Srpske” ministar pravde RS Anton Kasipović.

Komentarišući upozorenje delegacije Evropske komisije da bi prilikom imenovanja sudija i tužilaca trebalo da bude vođeno računa i o njihovoj prošlosti, jer nije rijetkost da su na funkcije imenovane sudije i tužioci koji bi trebalo da budu predmet istrage i koji imaju sumnjivu ratnu prošlost, Kasipović kaže da kriterijumi za izbor i imenovanje sudija i tužilaca, između ostalog, treba da budu predmet novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

GLAS: VSTS je bio pod velikim medijskim i političkim udarima, a zatražene su i izmjene Zakona o VSTS-u. Da li je ova institucija odgovorila zadatku i šta je tu potrebno mijenjati?

KASIPOVIĆ: Postoje vrlo različita mišljenja, ocjene, sugestije, pa i viđenja kao unaprijediti rad VSTS-a. Neophodno je raditi na donošenju novog zakona o VSTS-u i u tom poslu će svakako participirati i Ministarstvo pravde RS. Podsjetiću da smo još 2015. godine potpisali principe za rad na izradi novog zakona, a prije dva-tri mjeseca inicirao sam sastanak ministara pravde u BiH, upravo da bismo razmatrali kako dalje raditi na zakonu. Ministarstvo pravde je, pripremajući se za rad u okviru Radne grupe koja će se baviti izradom novog Zakona o VSTS-a, dobilo vrlo precizne sugestije Odbora za ustavna pitanja NSRS. Predstavnici Ministarstva pravde RS koji će raditi na izradi novog Zakona o VSTS imaju jasno i precizno opredjeljenje na koji način postupati, tako da ćemo sasvim sigurno dati puni doprinos u  izradi nacrta zakona, koji će u daljoj proceduri biti vjerovatno dorađivan i razmatran na način da obezbijedi kvalitetan, konzistentan, odgovoran rad svih članova VSTS-a. Kvalitetnim angažmanom i u dobroj namjeri možemo doći do dobrog zakona i samim tim obezbijediti kvalitetan nastavak reformi, budući da je status i način organizacije VSTS-a jedno od centralnih pitanja funkcionisanja pravosuđa u BiH.

GLAS: Reforma pravosuđa u BiH u velikom je zastoju. Šta su razlozi?

KASIPOVIĆ: Imali smo dosta prilika, potreba i obaveza da mnogo više uradimo. Ono što se nije dešavalo u reformama u BiH, uz puni angažman Vlade RS i Ministarstva pravde realizovano je u Republici Srpskoj. Ono što smatram da je problematično u vezi sa zastojem u reformi pravosuđa u BiH je to što nismo iskoristili snažnu podršku, stručnu i finansijsku, koju nam je svih ovih godina pružala Evropska komisija. Neophodno je nastaviti proces reformi u pravosuđu u BiH, ali ono u šta sam definitivno siguran jeste da reforme u pravosuđu u RS idu zavidnim ritmom i u smislu obima i kvaliteta.

GLAS: Odavno je usaglašena Revidirana strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina, ali je zbog opstrukcija Savjet ministara još nije usvojio. Šta stoji iza toga i gdje to vodi BiH kada je riječ o ovoj oblasti?

KASIPOVIĆ: Gotovo je nevjerovatno da su se svi akteri koji su radili na Revidiranoj strategiji usaglasili u potpunosti, ali je isto tako nevjerovatno da je već godinu i više Savjet ministara nije usvojio. Ono što zabrinjava i ostavlja prostor za različite procjene je pitanje zbog čega strategija, koja je neophodna, nije usvojena. I ranije sam govorio da nismo spremni da ono što smo svi usaglasili ponovo usaglašavamo i ne mislim da postoje bilo kakve praznine, nejasni pojmovi ili aktivnosti u vezi sa realizacijom ove strategije da bismo razgovarali o onome što je već dogovoreno. Smatram da smo dužni prema građanima u BiH da što prije usvojimo Revidiranu strategiju i da se krene sa njenom realizacijom.

GLAS: Jedna od bolnih tačaka u BiH je obračun sa kriminalom i korupcijom. Koji je lijek za to, pogotovo kada je riječ o, kako se voli reći, “krupnim ribama”?

KASIPOVIĆ: Svi su jednaki pred zakonom, ne smije biti malih i velikih. Svi, i najmanji i najveći, ukoliko postoje elementi krivičnog djela, moraju biti procesuirani, jer to je ono što vraća vjeru ljudima da društvo funkcioniše, da je organizovano i da se, na kraju krajeva, poštuje vladavina prava. U tom smislu, ono što radi Ministarstvo pravde jeste snažna zakonodavna aktivnost. Radne grupe rade na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a ono što je posebno važno je da smo pripremili tekst zakona o suđenju u razumnom roku. Vjerujem da ćemo u vrlo bliskom vremenu takav tekst ponuditi Vladi RS, a zatim i NSRS. Postoje namjere da se radi na jednom takvom zakonu i na nivou BiH, ali gledajući sve okolnosti, Republika Srpska vjerovatno neće imati ni vremena ni strpljenja da čeka donošenje zakona na nivou BiH. Mi moramo raditi svoj posao, a do kraja godine nekoliko važnih prijedloga zakona ili izmjena postojećih naći će se pred poslanicima u NSRS i, uvjeren sam, doprinijeti vladavini prava u Srpskoj.

Konstituisanje vlasti

GLAS: Od oktobarskih izbora nije konstituisana vlast na nivou BiH. Kako to komentarišete?

KASIPOVIĆ: BiH trpi veliku štetu u svakom pogledu zbog toga. Čini mi se da zaboravljamo osnovnu stvar, a to je da postoje ozbiljni ljudi koji se pitaju da li BiH uopšte trebaju izbori i da li zaista i od Savjeta ministara kreiramo situaciju poput one u Mostaru. Ipak, spadam u one koji se nadaju da ćemo vrlo brzo imati novi Savjet ministara, uspostaviti organe vlasti i samim tim pokazati da, prije svega, poštujemo izbornu volju građana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana