Antić: Dodikovom posjetom uspostavljena veza sa hrvatskim rukovodstvom

Srna
Antić: Dodikovom posjetom uspostavljena veza sa hrvatskim rukovodstvom

BEOGRAD - Istoričar iz Beograda Čedomir Antić rekao je da je jako dobro što je posjetom srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Zagrebu uspostavljena veza sa hrvatskim rukovodstvom, jer su i Srbija i Srpska prethodnih decenija nastojale da ostvare sporazum sa Zagrebom, koji bi imao za cilj očuvanje važećih međunarodnih sporazuma i Ustava BiH.

Antić je ukazao na usaglašenu poruku da obje strane stoje iza originalnog Dejtonskog sporazuma, kao i izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da je Hrvatska zainteresovana da Hrvati u BiH imaju jednaka politička prava sa ostalima.

"Vreme je da se reši pitanje izbora članova Predsedništva, pošto je očigledna težnja Bošnjaka da biraju svoje Srbe i svoje Hrvate, a sami nisu dozvoljavali da neko njih predstavlja na taj način", rekao je Antić za "Sputnjik".

Iako smatra da negativne identifikacije koje hrvatski nacionalizam ima kada je riječ o Srbiji nikada neće biti dovoljno potisnute, Antić vjeruje da će se srpsko-hrvatski antagonizam smanjiti i da će dva naroda u BiH moći da sarađuju na racionalnim osnovama.

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski rekao je da posjeta Dodika Zarebu, koja je izazvala buru negodovanja bošnjačkih političara i prije nego što se dogodila, pokazuje zaoštravanje odnosa između Bošnjaka sa jedne i Srba i Hrvata sa druge strane.

"Istovremeno srpsko-hrvatski odnosi poboljšavaju se, ne samo u BiH", istakao je Sitarski.

On je istakao da Bošnjački lideri nervozno reaguju na svaku naznaku produbljivanja srpsko-hrvatske saradnje, iako su je sami izazvali svojim hegemonističkim težnjama.

Prema njegovim riječima, nakon obilježavanja godišnjice "Oluje", kao da i Hrvati i Srbi izlaze iz "opsesije ratnim zbivanjima kao glavne determinante međusobnih odnosa".

"I sada, kao kruna tog poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa, i u BiH, i u samoj Hrvatskoj, na žalost ne toliko i na relaciji Beograd-Zagreb, došla je posjeta Dodika", istakao je Sitarski.

On je ocijenio da je to, takođe, još jedan indikator da je Hrvatska, koja se poslije posljednjih izbora prilično stabilizovala, konačno, izgleda donijela stratešku odluku da se ozbiljnije pozabavi pitanjem legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, konkretno Hrvata, ali to znači i svih ostalih, u BiH.

U prilog ovoj tezi, kaže Sitarski, djeluje i objašnjenje zvaničnog Zagreba zbog čega je Dodik došao u posjetu Hrvatskoj, odnosno da je Dodik politički predstavnik Srba, te da je u posjetu pozvan i Šefik Džaferović, kao nedvosmisleno legitimni predstavnik Bošnjaka.

"To rasvjetljava dilemu zašto nije pozvan i zašto neće biti pozvan i Željko Komšić, pošto on Hrvate predstavlja formalno, ali ih u suštini ne predstavlja. I to je jedan od razloga zašto Zagreb izbjegava saradnju sa ovakvim Predsjedništvom BiH", naveo je Sitarski.

Sada se, kaže on, ovom Dodikovom posjetom i otvorenošću Hrvatske da sarađuje i da se konsultuje sa Džaferovićem, hrvatska politika konačno, jasno i nedvosmisleno stavlja do znanja domaćoj, evropskoj i svjetskoj javnosti da podržava koncept legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u BiH.

Dodikova poseta, prema rečima Miloša Šolaje, profesora na Fakultetu političkih nauka iz Banjaluke, ukazuje na nefunkcionalnost institucija BiH.

"U ovom slučaju, Dodik, kao nacionalni lider, ide i razgovara sa drugim subjektima, odnosno akterima međunarodnih odnosa. Ima mnogo pitanja, koja očigledno ne mogu da se rešavaju korištenjem institucija međunarodno priznatih država i pokušava se direktno komunicirati", rekao je Šolaja.

Dodik se u Zagrebu sastao sa predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem, a kako je izjavio, teme su bile jačanje privredne saradnje, ali i problemi u sprovođenju Dejtonskog sporazuma, kao i o položaju i pravima tri konstitutivna naroda – Hrvata, Srba i Bošnjaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana