ANALIZA: Dva zakona za sređivanje stanja u Ustavnom sudu BiH

Usvajanje zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih u Ustavni sud BiH u Parlamentu BiH je jedan od osam zaključaka koje su u ponedjeljak kasno uveče podržali poslanici iz svih stranaka sa srpskim predznakom na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS koju je zatražila predsjednica Srpske Željka Cvijanović zbog antidejtonskog djelovanja te pravosudne institucije.

Zaključkom je precizirano da parlament Srpske obavezuje predstavnike RS u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka u organima BiH do usvajanja tog zakona, njegovog stupanja na snagu i do poništenja sporne odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa poljoprivrednim zemljištem Republike Srpske u kojoj je većinom glasova utvrđeno da je neustavan dio tog zakona te da je pitanje imovine u isključivoj nadležnosti BiH.

Ustavni sud se sastoji od devet članova. Četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta FBiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, a preostala tri člana predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Ustavom je definisano i da sudije mogu biti na poziciji do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

Sagovornik "Glasa Srpske", upućen u posljednje pregovore lidera stranaka u Srpskoj, istakao je da je plan da srpske partije u parlamentarnu proceduru na nivou BiH do kraja sedmice upute prijedlog zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija. Uporište za to, kako je istakao, leži u samom Ustavu BiH gdje piše da "za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava". Jedna od ideja jeste da strane sudije, kako im ističe mandat, mijenjaju domaći stručnjaci.

- Ustav je, u tom kontekstu, nedvosmislen. Tu nema problema sa ustavnim osnovama. Tu bi bio jedan kratak zakon, jer sam Ustav definiše jedan takav potez, a čak piše da se zakonom može, nakon određenog perioda, riješiti  to pitanje. Zakon o Ustavnom sudu BiH bio bi drugi akt kojim bi se definisala sva ostala pitanja koja se odnose na sastav, rad, organizaciju, odlučivanje i druga. To podrazumijeva promjenu Ustava BiH i tu dolazimo u problem koji imamo već 20 godina - rekao je sagovornik "Glasa Srpske".

Vjetar u leđa potrebama i namjerama Srpske na tom planu daje i mišljenje Evropske komisije iz maja prošle godine koje je uslijedilo nakon što je BiH dostavila zahtjev za punopravno članstvo u EU. Iz Brisela je poručeno da je potrebno reformisati Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osigurano sprovođenje njegovih odluka.

- Zakon koji će prvi biti upućen je, dakle, u skladu sa članom Ustava BiH, ali i sa preporukama Evropske komisije u vezi sa kandidatskim statusom BiH. Evropski put BiH je jedini usaglašeni prioritet spoljne politike u ovoj zemlji, barem deklarativno, jer svi ističu da su saglasni da treba da nastavimo na tom putu i ka tom cilju. Ova tačka, na koju je ukazala Evropska komisija, sada je prioritetna za nas i vjerujem da ćemo sa poslanicima HDZ-a BiH predložiti tekst zakona. Mislim da će to biti izvodljivo do kraja ove sedmice - rekao je sagovornik "Glasa" i dodao da bi se kasnije krenulo sa Zakonom o Ustavnom sudu BiH.

Stručnjak za ustavno pravo Siniša Karan je ocijenio za "Glas Srpske" da ovo više nije pitanje političke volje. Naglasio je da je BiH protektorat i nesuverena zemlja.

- Ustav BiH je dio međunarodnog ugovora. Njega nikada nisu građani usvojili, a tu je još i visoki predstavnik koji je samostalno preuzeo ustavotvornu i zakonodavnu nadležnost, iako bi to trebalo da budu institucije BiH i entiteta. U Ustavnom sudu BiH, koji bi trebalo da štiti taj Ustav, s druge strane, su stranci. To je protektorat i to nevjerovatnih razmjera - rekao je Karan.

Odgovor koji bude uslijedio, na zahtjev iz Srpske, da stranci ne budu više dio Ustavnog suda, pokazaće ko je za suverenu zemlju, a ko ne.

- Sada imamo apsurd. Najveći zagovornici suverene BiH direktno rade na njenom urušavanju i gašenju. Njeni zagovornici su njeni najveći grobari. Ovo je krucijalno pitanje bića BiH. To je suština i ovog zakona i drugih. Dakle, ne mogu da vjerujem da u 21. vijeku neko u svojoj državi zagovora da stranci odlučuju. Srpska je protiv toga, a drugi su za. I to je nevjerovatno. Srpska ima jasne zaključke. U njima su pozvani svi da se vrate u okvire Dejtona, a u protivnom rizikujete. Vrijeme će pokazati ko je za šta - zaključio je Karan.

Strane sudije u Ustavnom sudu BiH

• Margarita Caca-Nikolovska (Makedonija)
• Tudor Pantriju  (Moldavija)
• Đoaniji Grašo  (Italija), * istekao mandat, za zamjenu predložena  Angelika Nusberger (Njemačka)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.