Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS za "Glas Srpske": Borba protiv korone nije trka na 100 metara, već maraton

Milijana Latinović
Foto: Velibor Tripić

Kada je zabilježen prvi slučaj virusa korona u Srpskoj u martu, razmišljali smo samo šta treba da uradimo da nam se ne dogodi italijanski scenario. Sada znamo da će ova epidemija potrajati, jer ovo nije trka na 100 metara, već maraton, koji će potrajati i naredne godine.

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić sumirajući izazove koje je pred Srpsku stavila epidemija virusa korona, koja traje već pola godine.

- Vjerovatno ćemo i Novu godinu dočekati sa maskama na licu, samo vidjećemo da li će biti organizovanog dočeka - rekao je Šeranić.

GLAS: U kojoj fazi epidemije se nalazimo?

ŠERANIĆ: Nalazimo se u fazi transmisije virusa u zajednici. To je četvrta faza prema procjeni rizika pojave virusa korona u Srpskoj, koju je Institut za javno zdravstvo RS radio još u februaru. To je bilo očekivano, s obzirom na karakteristike virusa i načine njegovog prenošenja. Nije se moglo očekivati da virus bude iskorijenjen niti da nestane, iako smo se nadali da će sve što prije biti riješeno. Nadam se da ćemo kroz sredstva koja budemo imali za borbu protiv epidemije olakšati ovu borbu i građanima i zdravstvenom sistemu.

GLAS: Kakva je trenutna epidemiološka situacija?

ŠERANIĆ: Situacija je se stabilizuje u smislu da je broj lica zaraženih na sedmičnom nivou konstantan. Međutim, generalno gledajući, epidemiološka situacija nije povoljna, s obzirom na to da broj zaraženih nikako da padne ispod 50 na dnevnom nivou, što je neophodno prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Epidemiološku situaciju ocjenjujem kao nepovoljnu i nesigurnu, ali stabilizovana je. Zbog privatnih zabava, bilo da je riječ o svadbama ili nekim drugim manifestacijama, u pojedinim opštinama dolazi do rasta broja oboljelih.

GLAS: Kada se prisjetite marta, gdje Vas je zatekla vijest o prvom zaraženom u Srpskoj i kako je sve izgledalo tada?

ŠERANIĆ: Prva vijest zatekla me je u kabinetu s mojim kolegama. Cijeli tim ministarstva ostao je toga dana dokasno na poslu, razmišljajući šta da očekujemo i kako da reagujemo. Pripremali smo konferenciju da obavijestimo javnost. Tog 5. marta sam, kao i moje kolege, razmišljao samo o tome da li će nam se desiti ono što se tada dešavalo u Italiji. Tada smo postavili cilj da ne smijemo doći u situaciju da u Srpskoj imamo pacijenta koji neće dobiti zdravstvenu uslugu, a da je zaražen “kovidom 19”. Osim toga, trebalo je organizovati sistem epidemiološkog nadzora. Napravili smo preliminarne procjene, donijeli određene naredbe. Prilagođavali smo se situaciji i osluškivali potrebe javnosti kako da organizujemo zdravstveni sistem da obezbijedimo sve što je potrebno da stanovništvo dobije zdravstvenu zaštitu i da preventivno djelujemo.

GLAS: Šta je bilo ključno, koje mjere su dale najbolji rezultat?

ŠERANIĆ: Svaki period je imao neka svoja obilježja. U trenucima kada smo donosili mjere, procjenjivali smo epidemiološku situaciju kod nas, ali i u okruženju. Fokus je bio na onima koji su dolazili iz inostranstva, jer se u to vrijeme završavala zimska turistička sezona u Evropi, dosta naših sugrađana je bilo na privremenom radu u evropskim zemljama i svi oni su se vraćali ovamo. Gledali smo koji su epidemiološki rizici na koje treba da djelujemo da bismo onemogućili da u kratkom periodu imamo velik porast zaraženih. Prevashodno je bilo to da obezbijedimo preduslove da zdravstveni sistem može adekvatno da primi pacijente i zaštiti zdravstvene radnike sa aspekta lične zaštitne opreme. U toj situaciji cijeli svijet je nabavljao opremu, a proizvedene i skladištene količine nisu bile dovoljne da podmire sve zainteresovane strane. Preduzimali smo sve da bismo nabavili opremu i sve što je potrebno za naše pacijente, gledajući da što prije razvijemo protokole liječenja koji su stručno i naučno utemeljeni. Kako su se stvari razvijale i kako smo već tada vidjeli da ovo neće biti kratkog daha, počeli smo razmišljati kako da život vraćamo u novu normalnost, da utvrdimo mjere koje pojedinac treba da preduzima. U maju je počelo relaksiranje mjera uz preporuke Instituta.

GLAS: Da li su neke mjere možda bile nepotrebne?

ŠERANIĆ: Svaka mjera je u trenutku kada je donesena imala smisao. Nije moguće porediti mart i april sa avgustom i septembrom. Sada su potpuno drugačije okolnosti. Neku svrsishodniju evaluaciju svega što se dešavalo imaćemo iduće godine, jer ćemo imati različite vrste naučnih činjenica. Na bazi naučnih studija koje traju moći ćemo da procijenimo šta je bilo neophodno i kako da postupimo u narednom periodu. Sam zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti je predvidio mjere koje smo donosili, jer su to mjere koje se donose u vanrednim situacijama, a koje nastaju usljed epidemije zarazne bolesti.

GLAS: Pred nama je sezona gripa, hoće li se grip i korona sudariti i možemo li istovremeno oboljeti i od jednog i od drugog virusa?

ŠERANIĆ: Da li je moguće da istovremeno budemo zaraženi gripom i koronom to ću vam moći reći sljedeće godine, kada prođe sve ovo. Ono što sada znamo jeste da je način prenosa oba virusa gotovo identičan i preventivne mjere koje se predlažu u smislu smanjenja rizika od zaražavanja i od jednog i od drugog virusa su gotovo iste. Preventivne mjere na koje smo se već navikli kada je u pitanju korona sigurno će pomoći i da se smanji broj zaraženih od gripa. Nije moguće izbjeći da nemamo zaraženih virusom gripa, ali je namjera da smanjimo broj lica sa težim komplikacijama koja će se naći u bolnicama, jer zdravstveni radnici su izašli iz sezone gripa, ušli u doba korone i sada nastavljaju sa oba virusa. Iza njih je jedno veliko odricanje. Zdravstveni radnici ulažu enormne napore da pomognu pacijentima da dobiju adekvatnu brigu. I mi sami moramo pomoći odgovornim ponašanjem da sačuvamo svoje zdravlje i svojih bližnjih, a onda i da smanjimo pritisak na zdravstvene radnike.

GLAS: Srpska ove godine nabavlja više vakcina protiv sezonskog gripa, koliko je vakcinacija značajna u ovom trenutku?

ŠERANIĆ: Vakcinacija je najveće dostignuće čovječanstva. Sa vakcinom imate mogućnost da smanjite bilo kakav neželjeni, teži oblik oboljenja. Što se tiče vakcine protiv sezonskog gripa, shodno zahtjevima domova zdravlja traženo je da bude nabavljeno više, na šta su Vlada i Kompenzacioni fond dali saglasnost i obezbijedili dodatna sredstva za to. Tu je i 15.000 doza koje finansira Fond zdravstvenog osiguranja RS za ugrožene kategorije stanovništva. Ima dosta zahtjeva kompanija za vakcinaciju njihovih saradnika, tako da će Institut u skladu sa stanjem na tržištu i mogućnostima nabavke nastojati da udovolji svim tim zahtjevima.

GLAS: Srpska je stala u red za rusku vakcinu protiv korone, da li su u toku pregovori i kada bi vakcina trebalo da stigne kod nas?

ŠERANIĆ: Najadekvatnije bi bilo kada bismo mogli vakcinisati 40 odsto stanovništva, međutim SZO je izašao sa preporukom da je minimalno potrebno da bude vakcinisano 20 odsto stanovništva. Na sjednici Vlade RS usvojili smo informaciju u vezi sa “Kovaks” sporazum, prema kojem BiH staje u red za nabavku vakcina putem globalnog mehanizma kojem je priključeno oko 170 zemalja. To će biti način da pravovremeno dobijemo vakcinu. Tržište će biti zatrpano zahtjevima za nabavku, kao što je u martu i aprilu bilo za respiratore, tako da i SZO traži način kako da obezbijedi što pravedniju raspodjelu. Shodno tome unutar BiH potpisan je sporazum između Federalnog ministarstva zdravstva, našeg ministarstva i Brčko distrikta o načinu i obavezama strana unutar zemlje koje će preuzimati i nabavljati vakcinu. Drugi način da dođemo do vakcine je onaj koji je povela Vlada RS putem Predstavništva Srpske u Rusiji, gdje se vode razgovori o pitanju ruske vakcine, koja je trenutno u trećoj fazi kliničkog ispitivanja, gdje oko 44.000 Moskovljana dobrovoljno učestvuje u tom istraživanju. Potrebno je da se učine svi pripremni koraci da bismo u skladu sa relevantnim aktima u zemlji mogli da uvezemo i koristimo vakcinu. Svaka vakcina koja dođe u RS moraće da bude bezbjedna, kvalitetna i efikasna.

GLAS: Da li su osim tih konkretnih koraka za nabavku ruske, učinjeni koraci i za nabavku neke druge vakcine?

ŠERANIĆ: Ne iz razloga što će “Kovaks” mehanizam pokriti sve svjetske proizvođače i svi oni će morati da ispune preduslove SZO te da putem tog mehanizma bude obezbijeđena vakcina od bilo kojeg proizvođača. I kada vakcina uđe u zemlju imamo određene procedure koje podrazumijevaju način uvoza, skladištenja, čuvanja i pripreme organizacije davanja vakcine. Sve mora biti posloženo da bi vakcina mogla biti primijenjena.

GLAS: Institut za javno zdravstvo RS dostavio je plan vakcinacije protiv virusa korona, šta taj dokument predviđa?

ŠERANIĆ: Institut je napravio plan vakcinacije protiv virusa korona uzimajući u obzir preporuku SZO prema kojoj bi 200.000 stanovnika u RS trebalo da se vakciniše. Kada je rađen plan vakcinacije uzeto je u obzir da vakcinom treba prvo da budu obuhvaćeni oni koji su ugroženi različitom vrstom hroničnih oboljenja, zatim lica starija od 65 godina i zdravstveni radnici te druge kategorije koje obavljaju različite vrste funkcija unutar našeg društvenog života.

GLAS: Hoćete li se Vi vakcinisati?

ŠERANIĆ: Biće preporučene kategorije koje će se vakcinisati. Ukoliko budem u preporučenoj kategoriji, vakcinisaću se, a tradicionalno od 2004. godine kada sam počeo da radim kao ljekar vakcinišem se protiv sezonskog gripa i tu mogućnost iskoristiću i ove godine.

GLAS: Kako gledate na optužbe da su Rusi prebrzo proizveli vakcinu te da to otvara sumnju u pozitivno dejstvo vakcine?

ŠERANIĆ: Rusija se nalazi u trećoj fazi kliničkog ispitivanja vakcine, kao i mnogi drugi proizvođači. Kolege iz Rusije imaju stručnjake, opremu i svoj način i ne vidim razlog za bilo kakve optužbe na njihov račun, jer svaka vakcina koja dobije sertifikat biće na dobrobit cijelog čovječanstva. Na to gledam sa aspekta običnog čovjeka, a ne sa aspekta određenih političkih arena, gdje se spominje termin “nacionalni vakcinalizam”, odnosno da vakcina ulazi u jednu političku arenu.

GLAS: S obzirom na to da su počela i serološka testiranja u Srpskoj, imate li podatak koji procenat testiranih ima antitijela i šta je sa postupkom doniranja plazme oporavljenih u svrhu liječenja?

ŠERANIĆ: Nismo tražili podatke, jer da bismo imali pravu sliku moramo prvo imati studiju koja na naučni i stručni način utvrđuje ono što je potrebno. Medicinski fakulteti u Banjaluci i Foči su sa Institutom razvili studiju, a Kompenzacioni fond je na posljednjoj sjednici podržao realizaciju studije koju će sufinansirati SZO, prema čijim protokolima će i biti realizovana. Studija će odgovoriti na pitanja u vezi sa imunitetom stanovništva u Srpskoj. Što se tiče liječenja krvnom plazmom, u prethodnom periodu nije bilo mnogo govora o tome. Međutim, tražili smo od tima koji predvodi Medicinski fakultet i koji daje preporuke u vezi sa liječenjem da nam jasno stavi do znanja kakve su naučne i stručne činjenice u liječenju krvnom plazmom. Osim toga, Zavod za transfuzijsku medicinu RS je obavio pripremne aktivnosti, procijenio svoje kapacitete i evidentirao šta mu je potrebno da bi mogao organizovati izdvajanje plazme i da bismo i to mogli staviti u funkciju u nekom narednom periodu. Bazirajući se na naučnim činjenicama ići ćemo i u tom pravcu. Ne izuzimamo ništa što je naučno potvrđeno.

GLAS: Šta Vam je u proteklih pola godine bilo najteže i kao čovjeku i kao ministru?

ŠERANIĆ: Kao čovjeku ministru najteže je kada dobijete poruku, bilo od građana ili od poznanika koji mole da se pruži pomoć nekome ko se nalazi na respiratoru. Kada razgovaram sa kolegama iz intenzivne jedinice i kada budu razmotrene opcije koje oni stručno predlažu, najteže je napisati odgovor na te poruke.

GLAS: S obzirom na to da se kraj pandemije ne nazire, kada sumiramo sve što smo prošli, kakvu poruku imate za stanovnike Srpske?

ŠERANIĆ: Držimo se preventivnih mjera. Najmanje što možemo da uradimo je da stavimo masku. Nebrojeno puta je dokazano da je maska svrsishodna, da smanjuje rizik od zaražavanja. Dajte da budemo odgovorni. Ako organizujete bilo kakvu privatnu proslavu, zapitajte se da li morate baš sada ili se to može odgoditi za neki budući period. Uvjeren sam da ćemo se i u nekom budućem periodu moći dobro zabaviti kada budemo imali adekvatnije resurse da se zaštitimo od virusa korona.

Škola

GLAS: Iza nas su tri sedmice nove školske godine i već imamo zaraženih đaka. Da li je povratak u klupe bio dobar potez?

ŠERANIĆ: Institut daje mjere da bi rizik od zaražavanja bio sveden na minimum. Istraživanja su pokazala da škola nije bila izvor zaražavanja djece koja su najčešće dolazila zaražena na nastavu. Isto je i sa nastavnicama. Osim toga, donijeli smo odluku da pojedine razrede testiramo da potvrdimo te činjenice i to će biti argument koji će govoriti kako i na koji način škola treba da funkcioniše. S druge strane ne smijemo zanemariti psihološko-socijalni razvoj djece i ulogu škole u tome, kao ni funkcionisanje porodice u smislu vremena koje dijete provodi u školi. Ministarstvo prosvjete i kulture i Republički pedagoški zavod na osnovu preporuka Instituta prate i preporučuju način organizacije nastave. Nakon prvih mjesec radićemo analizu i sa aspekta organizacije nastave, ali i iz epidemiološkog aspekta.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana