Sutra počinje generalna debata u UN, Brnabić govori 24.09.

Tanjug
Sutra počinje generalna debata u UN, Brnabić govori 24.09.

NjUJORK - Generalna debata na 76. zasjedanju Genaralne skupštine UN počeće sutra u Njujorku, a Srbiju će do 27. septembra u sjedištu svjetske organizacije predstavljati premijerka Ana Brnabić i ministar spoljnih poslova Nikola Selaković.

Premijerka Brnabić obratiće se na generalnoj debati 24. septembra, potvrđeno je Tanjugu u vladi.

Ministar Selaković će tokom trajanja 76. zasjedanja Generalne skupštine UN, na marginama skupa, imati više od 30 bilateralnih i multilateralnih sastanaka sa ministrima spoljnih poslova i visokim zvaničnicima drugih zemalja.

Tema ovogodišnjeg zasedanja Generalne skupštine UN definisana je kao: “Izgradnja otpornosti kroz nadu - radi oporavka od kovida-19, ponovne izgradnje održivosti, odgovora na potrebe planete, poštovanja prava ljudi i oživljavanja UN”.

Za razliku od prethodne godine kada su se lideri zemalja članica obratili na tom skupu putem snimljenih video poruka zbog pandemije korona virusa, ove godine je dozvoljeno fizičko prisutvo predstavnika svake zemlje.

Tokom zasjedanja Generalne skupštine od 21. do 30. septembra, mogu da prisustvuju dva predstavnike svake zemlje, dok na generalnoj debati pored govornika mogu da budu još tri člana svake zemlje.

Američki predsjednik Džo Bajden će sutra govoriti na generalnoj debati kao predsjednik zemlje domaćina. Pratiće ga nešto manji broj predstavnika Bijele kuće nego inače.

Inače, administracija američkog predsjednika je tokom vikenda izrazila zabrinutost da bi Generalna skupština UN mogla da postane opasno žarište kovida ukoliko se svjetski lideti koji budu dolazili u Njujork ne budu pridržavali pravila o vakcinaciji.

Vlasti Njujorka zatražile su ranije u pismu predsjedniku Generalne skupštine Abduli Šahidu da svi koji dođu u sjedište UN moraju da pokažu dokaz o vakcinaciji protiv korone.

Debata će biti održana u okviru redovnog godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN, na kojoj će svjetski lideri imati prilike da se okupe, razgovaraju i obrate sa govornice.

Ove godine debata će biti posvećena okončanju pandemije i redefinisanju globalne ekonomije kako bi ona po okončanju pandemije bila što zdravija po planetu.

I pored toga očekuje se lično učešće više od 70 šefova država i više od 30 šefova vlada, što odražava značaj tog skupa i njegovu ulogu u svjetskoj diplomatiji.

Iako svi govore javno, puno toga se odigrava i tokom privatnih susreta, na ručkovima i večerama, na marginama skupa.

Na početku debate, generalni sekretar UN Antonio Gutereš predstaviće godišnji izveštaj o radu svjetske organizacije. Tradicionalno, u generalnoj debati prvi govornici su predsjednici Brazila i SAD.

“Izbori koje napravimo će ili obezbjediti ljudsko, privredno i ekološko zdravlje za buduće generacije ili će ojačati stare modele koji uništavaju prirodu i pokreću podjele u društvu”, navodi se u zvaničnoj agendi debate.

UN su uvele takozvani “sistem časti”, što znači da svako ko uđe u skupštinsku salu mora da se izjasni da li je vakcinisan, ali ne mora da pokaže dokaz o vakcinaciji.

Taj sistem će, međutim, biti urušen već prvog dana, kada u dvoranu UN bude ušao predsjednik Brazila Žair Bolsonaro, koji je skeptičan prema vakcinama i koji je prošle nedjelje izjavio da mu nije potrebna vakcina, jer je već stekao imunitet pošto je preležao kovid-19.

Gradske vlasti Njujorka su postavile kombi ispred zdanja Ujedinjenih nacija kako bi obezbjedile besplatno testiranje i besplatnu vakcinaciju jednom dozom vakcine Džonson & Džonson.

Inače, pandemija kovid-19 prošle godine uticala je da svjetski lideri prvi put u 75-godišnjoj istoriji UN ne dođu u Njujork na godišnji sastanak, a umjesto toga, unapred snimljeni govori zvaničnika emitovani su u sali Generalne skupštine, dok ih je predstavljao po jedan diplomata iz svake zemlje.

Ove godine, kako je ranije najavio zamjenik portparola Ujedinjenih nacija Farhan Hak, u opštoj debati Generalne skupštine planirana je “hibridna postavka” tako što će neki lideri održati svoje govore lično u skupštinskoj sali, a neki će se obratiti video izjavama.

Kako se situacija sa kovid-19 poboljšala u Njujorku dozvoljeno je da se broj delegata u sali Generalne skupštine poveća sa jednog na dva, a za opštu debatu planirano je prisustvo govornika i još tri delegata.

Takođe, 193 države članice same će moći da odrede nivo zastupljenosti na tom sastanku.

“Da bi se osiguralo da svi imaju jednaku priliku da učestvuju na visokom nivou, planirana je opcija za države članice da pošalju unapred snimljenu video izjavu, ako delegacije ne mogu da putuju zbog zabrinutosti u vezi s kovidom-19”, saopšteno je iz kancelarije predsjednika Generalne skupštine UN.

Ipak, sve više lidera želi da dođe u Njujork sa velikim delegacijama, što je otvorilo niz pitanja u vezi s brojem ljudi koji mogu biti smješteni u sjedište UN.

Govori svjetskih lidera po protokolu traju najviše 15 minuta.

Libijski lider Moamer Gadafi je, međutim, 2009. godine govorio više od sat i po, a rekord u dužini govora je postavio bivši kubanski lider Fidel Kastro čije je govor 1969. trajao čak četiri sata i 29 minuta.

Ujedinjene nacije osnovane su nakon završetka Drugog svjetskog rata, potpisivanjem Povelje Ujedinjenih nacija u San Francisku 1945. godine. Ova globalna međunarodna organizacija danas broji 193 članice.

SFRJ je bila jedan od inicijalnih osnivača ove svjetske organizacije. Republika Srbija je članica Ujedinjenih nacija od 1. novembra 2000. godine i daje kontinuiran doprinos radu i aktivnostima različitih tijela i specijalizovanih agencija iz sistema UN.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana