Sukob u Ukrajini:  Senat SAD odobrio još 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini

GS/Agencije
Foto: TASS

Sukobi u Ukrajini ušli su u 85. dan. Zelenski produžio ratno stanje za još 90 dana. G7 priprema paket finansijske pomoći Ukrajini od 15 milijardi evra.

22.31 -  Moskva:Ukrajinske snage granatirale sela na zapadu Rusije

Sela Dronovka i Aleksejevka u ruskoj Kurskoj oblasti bila su na meti minobacačke vatre ukrajinskih snaga, izjavio je gubernator Roman Starovojt.

On je naveo da je granatiranje zaustavljeno uzvratnom vatrom, da nema žrtava ni materijalne štete, prenosi RIA Novosti.

Kurska oblast nalazi se na zapadu Rusije, na granici sa Ukrajinom. Moskva je do sada više puta saopštavala da ukrajinske snage granatiraju naselja u blizini granice dvije zemlje.

22.15 -  Zelenski pohvalio novi američki paket pomoći

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je odluku američkog Kongresa da odobri novu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.

"40 milijardi dolara značajan je doprinos SAD obnovi mira i sigurnosti u Ukrajini, Evropi i svijetu", napisao je Zelenski na Tviteru.


22.00 - Senat SAD: Još 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini

Američki Senat odobrio je skoro 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini, ali taj dokument mora da potpiše predsednik Sjedinjenih Država Džozef Bajden kako bi stupio na snagu.

Senat je glasao sa 86 glasova za i 11 protiv za paket vojne, ekonomske i humanitarne pomoći, a svih 11 glasova protiv bilo je iz Republikanske stranke.

Predstavnički dom američkog kongresa predložio je zakon 10. maja.


21.05 -  Zaharova: Moskva ne blokira izvoz žita

Saopštenja u kojima se navodi da Rusija blokira izvoz ukrajinskog žita u Crnom moru su "spekulacije", rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
"Govoriti o tome da Rusija navodno blokira izvoz ukrajinskog žita u lukama Crnog mora i da je rezultat deficit na tržištu žitarica, nije ništa drugo do spekulacija", naglasila je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija "RIA Novosti".

Prema njenim riječima, problemi sa logistikom su se pojavili zbog miniranja koje Ukrajina vrši u lukama.

Ona je, takođe, napomenula da Rusija nastavlja da izvozi hranu i da ispunjava svoje obaveze.

Zaharova je dodala da je u interesu Rusije stabilno funkcionisanje svjetskog tržišta hrane.


19.20 -  Velika Britanija uvela sankcije za Aeroflot, Rosija erlajns i Ural erlajns

 Velika Britanija je na svoju listu sankcija uvrstila ruske aviokompanije Aeroflot, Rosija erlajns i Ural erlajns.

Prema ažuriranoj verziji dokumenta, objavljenoj danas na sajtu britanske vlade, ograničenja podrazumijevaju zamrzavanje imovine ove tri kompanije, prenio je TASS.

"Aeroflot, najveća ruska aviokompanija i jedna od 20 najvećih na svijetu, u većinskom je vlasništvu ruske države i posluje u sektoru transporta, što je od strateškog značaja za rusku vladu", navodi se u dokumentu i dodaje da Aeroflot ne pruža samo usluge ruskoj vladi, već je i važan izvor prihoda za Kremlj.

Primjena sankcija protiv Ural erlajnsa obrazložena je i činjenicom da ta kompanija posluje u sektoru transporta koji je od strateškog značaja za Rusku Federaciju, stoji u dokumentu.

U svom saopštenju Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije navodi da zahvaljujući novim ograničenjima Aeroflot, Ural erlajns i Rosija erlajns sada neće moći da prodaju svoje neiskorišćene, unosne slotove za sletanje na britanskim aerodromima, čime je Rusija spriječena da unovči procenjenih 50 miliona funti.


18.45 - Zemlje G7 izdvojiće 18,4 milijarde dolara za pomoć Ukrajini

Sedam najrazvijenih zemalja svijeta (G7) izdvojiće 18,4 milijarde dolara u transferima i zajmovima kao pomoć Ukrajini da ispuni svoje trenutne finansijske potrebe, navodi se u nacrtu kominikea u koji je Rojters danas imao uvid.

-Mobilisali smo 18,4 milijarde američkih dolara budžetske podrške, uključujući 9,2 milijarde američkih dolara pomoći uoči sastanka u Petersbergu, kako bismo pomogli Ukrajini da premosti finansijski jaz i nastavi da obezbjeđuje osnovne usluge građanima - naveli su ministri finansija i bankari G7 u nacrtu dokumenta.
Oni se sastaju danas i sutra u blizini Bona.
 

16.45 - Britanija će dati garancije za dodatnu pomoć

Britanija će dati garancije za dodatnih 50 miliona dolara finansijske pomoći za snabdijevanje Ukrajine električnom energijom, izjavio je danas britanski ministar finansija Riši Sunak, koji se u Njemačkoj sastao sa kolegama iz Grupe sedam (G7) bogatih ekonomija svijeta.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, Sunak će u petak pozvati članice G7 da načine korak naprijed u sprovođenju sporazuma o globalnom porezu na dobit preduzeća koji je postignut prošle godine, prenosi Rojters.
 

15.45 - Georgieva optimista da će G7 obezbijediti novac za Ukrajinu
Generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izrazila je danas optimizam da će Grupa sedam (G7) postići sporazum o obezbjeđenju novih budžetskih sredstava za Ukrajinu i da će pomoći toj zemlji da izbjegne hiperinflaciju.

Georgieva je rekla, na marginama sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka zemalja G7, da će glavna stvar u pogledu finansiranja Ukrajine biti tajming, prenosi Rojters.

Kako je objasnila, važno je izbeći kašnjenje sredstava koje bi Ukrajinu moglo da gurne u monetarno finansiranje, što znači da će njena centralna banka praktično finansira vladu štampanjem novca.

Šefica MMF-a je ocijenila da finansijski lideri G7 moraju da se pripreme za potencijalne višestruke inflatorne šokove.

15.30 - SZO:Rusija da omogući pružanje zdravstvene pomoći

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus pozvao je danas Rusiju da obezbijedi pristup mjestima u Ukrajini koja kontrolišu ili drže pod opsadom njene trupe, kako bi omogućila pružanje zdravstvene zaštite ljudima u nevolji.

-Zatražio sam bezbjedan pristup Marijupolju, Hersonu, Južnom Zaporožju i drugim opkoljenim oblastima radi isporuke zdravstvene pomoći, civili moraju biti zaštićeni“, objavio je Gebrejesus na svom Tviter nalogu, prenosi Rojters.

On je dodao da je razgovarao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom o situaciji u Ukrajini i ulozi Rusije u globalnim zdravstvenim pitanjima.

15.20 - Džonson i Zelenski o cijenama hrane i bezbjednosnim prijedlozima

Britanski premijer Boris Džonson danas je, tokom telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao da je „ozbiljno zabrinut“ zbog rasta cijena hrane, koje su povezane sa „ruskom invazijom“.

Džonson i Zelenski razgovarali su o „nizu pitanja, uključujući i vojnu podršku i globalnu prehrambenu bezbjednost“, saopštio je Dauning strit, a prenosi Gardijan.

Tema su bili i dugoročni bezbjednosni prijedlozi za Ukrajinu i načini za izvlačenje žitarica iz zemlje, navode iz Džonsonovog kabineta, a dodaje Rojters.

Portparol britanskog premijera rekao je da su lideri dve zemlje razgovarali o napretku koji je postignut u pregovorima sa Rusijom i da su se dogovorili da pojačaju rad sa saveznicima, uključujući SAD, Francusku i Njemačku na definisanju „dugoročne bezbjednosne arhitekture za Ukrajinu“.

-Razmatrali su opcije za otvaranje kritičnih morskih i kopnenih ruta za snabdijevanje zalihama žitarica iz Ukrajine i obvezali se da će usmjeriti svoje timove da hitno rade na narednim koračima - naveo je portparol britansklog premijera.

13.30 - Rusija: Ako otvorimo luke, razmotrite ukidanje sankcija

Ukoliko bi Rusija poslušala apel Ujedinjenih nacija za otvaranje pristupa lukama na Crnom moru, onda bi trebalo da se razmotri ukidanje sankcija Rusiji, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ukrajina je, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača žitarica, izvozila većinu robe preko svojih morskih luka, ali otkako je Rusija poslala vojsku u Ukrajinu, prinuđena je da izvozi vozom ili preko malih luka na Dunavu, podsjeća Rojters.

12.42 - Italija zamrzla 146 miliona evra mjesovite rusko-italijanske kompanije

Italijanska finansijska policija je saopštila danas da je zamrzla sredstva u iznosu od 146 miliona evra (153 miliona dolara) Superdžet internešenela, mješovitog preduzeća u vlaništvu ruske kompanije Suhoj i italijanske firme „Leonardo“.

Na meti je 90-odstotni udio Suhoja u zajedničkom preduzeću i druga imovina, uključujući pet aviona, navodi se u saopštenju italijanske finansijske policije, prenosi Rojters.

Dalje se dodaje da 10 odsto udjela u vlasništvu „Leonarda“ nije zamrznuto.

 

12.15 - Moskva protjeruje petoro portugalskih diplomata

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da protjeruje petoro portugalskih diplomata, kao odgovor na protjerivanje 10 državljana Rusije iz Portugalije prošlog mjeseca.

-Od njih se zahtijeva da napuste zemlju u roku od 14 dana od uručivanja relevantne note ambasadoru - navodi se u saopštenju.

Potez je dio dugog niza odgovora Rusije na protjerivanje više od 300 radnika ruskih ambasada u Evropi od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini.

Rusija je juče saopštila da protjeruje ukupno 85 zaposlenih u ambasadama Francuske, Španije i Italije, kao odgovor na slične postupke pomenutih zemalja, podsjeća Rojters.

 

12.12 - Rudenko:Moskva će razgovarati kada Kijev bude spreman

Rusija će dati pozitivan odgovor čim Ukrajina izrazi spremnost da se vrati za pregovarački sto, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.

On je u obraćanju novinarima napomenuo da nije ruska strana prekinula pregovore, već da su ih pauzirali „ukrajinski partneri“.

-Čim izraze spremnost da se vrate za pregovarački sto, mi ćemo pozitivno odgovoriti - rekao je Rudenko.

11.20 - Novak: Oko 50 odsto kupaca ruskog gasa otvorilo račune u rubljama

Otprilike polovina od 54 strana klijenta „Gasprom eksporta“ otvorila su bankarske račune u rubljama za plaćanje ruskog gasa, izjavio je danas potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak.

Obraćajući se na edukativnoj maratonskoj konferenciji Novi Horizonti, Novak je rekao da ukupno 54 strane kompanije, uključujući velike, srednje i male, imaju ugovore sa „Gasprom eksportom“, prenosi Tass.

 

11.05 - Novac za Ukrajinu glavna tema na sastanku G7

Pružanje pomoći Ukrajini da izmiruje račune u narednim mjesecima glavna je tačka na dnevnom redu dvodnevnog sastanka ministara finansija zemalja Grupe sedam (G7), a na agendi su i pitanja rastuće inflacije, klimatske promjene, lanci snabdijevanja i prehrambena kriza.

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka Sjedinjenih Država, Japana, Kanade, Britanije, Nemačke, Francuske i Italije razgovaraće danas i sutra o finansijskoj podršci Ukrajini koja ostaje bez novca u ratnim uslovima, nakon napada Rusije 24. februara, prenosi Rojters.

-Moramo da obezbijedimo likvidnost ukrajinskoj vladi - rekao je novinarima njemački ministar finansija Kristijan Lindner, čija zemlja predshedava G7 po principu rotacije.

On je istakao da je prilično optimističan da će G7 na ovom sastanku povećati sredstva koja bi omogućila Ukrajini da se brani tokom narednih mjeseci.
 

10.30 - Šolc: Potrebne pripreme za fond solidarnosti za obnovu Ukrajine

-EU mora da izvrši pripreme za obnovu Ukrajine nakon rata osnivanjem fonda solidarnosti kako bi se pokrili troškovi u iznosu od nekoliko milijardi evra - izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

Obraćajući se njemačkim poslanicima pred sastanak lidera EU, Šolc je rekao da je predsjednik Francuske Emanuel Makron bio u pravu u vezi sa tim da pristupanje EU nije pitanje mjeseci ili godina, što znači da je važnije da se usredsredi na pragmatičnu, neposrednu podršku, javio je Rojters.

-Obnova uništene infrastrukture i revitalizovanje ukrajinske ekonomije koštaće milijarde. Mi kao EU moramo da započnemo postavljanje temelja za fond solidarnosti koji će se finansirato doprinosima Unije i njenih partnera - istakao je Šolc.

Šolc je naglasio da Njemačka neće preduzeti bilo kakve individualne korake koji će da učine Berlin jednom od strana sukoba u Ukrajini.
TASS je prenio da je Šolc napomenuo da „pomoć odbrani zemlje koja je napadnuta nije eskaliranje situacije“, te da „Rusija ne smije pobijediti i da se Ukrajina mora oduprijeti“.

10.25- Rusija: Iz Azovstalja se dosad predalo 1.730 boraca

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da se u posljednja 24 časa predao 771 ukrajinski borac iz čeličane „Azovstalj“ odnosno ukupno 1.730 od ponedjeljka.

Prema navodima Ministarstva, 80 su ranjenici, prenosi RIA Novosti.

Više stotina ukrajinskih boraca predalo se iz čeličane, mada su Moskva i Kijev iznijeli različite procjene broja onih koji su izašli iz čeličane, navodi Rojters.
 

10.05 - Dragi: Potreban je hitan prekid vatre u Ukrajini zbog pregovora

Italijanski premijer Mario Dragi pozvao je danas na momentalan prekid vatre u Ukrajini kako bi mogli da počnu ozbiljni pregovori o kraju rata.

-Do prekida vatre mora da dođe što prije -  rekao je Dragi pred italijanskim Senatom u Rimu, na početku debate o podršci te zemlje Ukrajini, prenio je Rojters.

Dragi je rekao da je važno da se održi pritisak na Rusiju kroz ekonomske sankcije, jer „Moskva treba da se dovede za pregovarački sto“.

9.55 -  Berbok: Rusija koristi glad kao oružje u ratu

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok optužila je Rusiju da koristi blokadu izvoza žitarica iz Ukrajine kao ratno oružje.

"Moskva to ne radi samo blokadom ukrajinskih luka, već i uništavanjem silosa, puteva, pruga i polja", rekla je Berbok na sastanku ministara spoljnih poslova u UN u Njujorku.

Njemačka vlada tvrdi da Rusija sprečava Ukrajinu da izveze 20 miliona tona pšenice, uglavnom iz luke Odese, prenosi Bild.

"Rusija ne vodi svoj brutalni rat samo tenkovima, raketama i bombama. Rusija vodi rat sa još jednim strašnim i tihim oružjem - glađu i siromaštvom", rekla je Berbok.


9.20 - Proruske snage tvrde da je više od polovine boraca napustilo "Azovstalj"

Više od polovine ukrajinskih boraca, koji su bili u "Azovstalju", napustilo je čeličanu, rekao je lider proruskih snaga koje kontrolišu to područje, Denis Pušilin, prenosi Tass.

Rojters napominje da nije mogao da provjeri te tvrdnje.

Foto: Sputnjik
8.50 - Mediji:Predao se zamjenik komandira "Azova"

Zamjenik komandira ekstremističkog puka "Azova" Svjatoslav Palamar, pod nadimkom Kalina, izašao je iz "Azovstalja" i predao se, pišu mediji.

8.30 - Zelenski: Ruska invazija je katastrofalna greška Moskve

 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je "ruska invazija na njegovu zemlju katastrofalna greška", nakon što je Rusija objavila stratešku pobjedu u Marijupolju.

Govoreći iz Kijeva, Zelenski je rekao da se "potvrdilo da je invazija bila apsolutna greška" i tvrdi je da ruska vojska ostaje bez projektila kojima je napadala ukrajinske trupe.

On je kritikovao ruske lidere, za koje je rekao da su uplašeni da priznaju da su "katastrofalne greške napravljene na najvišem vojnom i državnom nivou", prenio je BBC.

Ukrajinski lider optužio je Moskvu da tjera mlade, neiskusne vojnike na prvu liniju fronta i da ih gura u boj "kao topovsko meso".


7.09  - Senat odobrio imenovanje Brinkove za novog američkog ambasadora u Kijevu

Senat Kongresa SAD jednoglasno je odobrio imenovanje Bridžit Brink za američkog ambasadora u Ukrajini.
"Upravo smo potvrdili za Bridžit A. Brink da postane ambasador u Ukrajini", izjavio je lider većine u Senatu Čak Šumer.

Funkcija ambasadora SAD u Ukrajini upražnjena je otkako je bivši američki predsjednik Donald Tramp 2019. godine smijenio Meri Jovanovič zbog navodnog podrivanja njegovih napora da natjera Kijev da istraži porodicu sadašnjeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Brinkova je trenutno ambasador SAD u Slovačkoj, podsjeća "Sputnjik".


6.43 - Guverner Kurska: Ukrajinske snage granatirale selo, poginuo civil

Ukrajinske snage granatirale su pogranično selo u ruskom regionu Kursk, poginuo je najmanje jedan civil, rekao je guverner te oblasti Roman Starovoit.

Granate su pogodile fabriku alkohola i nekoliko drugih zgrada u selu Tjotkino, objavio je Starovoit na Telegramu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana