Sukob u Ukrajini: Bajden najavio pomoć Ukrajini u vrijednosti od 800 miliona dolara

GS/Agencije
Vojnik Oružanih snaga RF u južnom sektoru specijalne vojne operacije u Ukrajini
Foto: Ria Novosti | Vojnik Oružanih snaga RF u južnom sektoru specijalne vojne operacije u Ukrajini

MOSKVA/KIJEV- Rat u Ukrajini ušao je u 127. dan. Nastavljaju se borbe u području Slavjanska, Bahmuta, Harkova. Međutim, najveća pažnja je trenutno usredsređena na Lisičansk gdje su ruske snage već ušle u grad. Obavještajna služba ukrajinske vojske saopštila je da je u srijedu obavljena razmjena 144 zarobljenika, najveća od početka rata.

18.17 - Ukrajinska vojska gađala 13 naselja u DNR

U prethodna 24 časa ukrajinske snage ispalile su više od 350 projektila iz višecevnih bacača raketa „Grad“, topova kalibra 152 i 122 mm, kao i minobacača kalibra 82 i 120 mm, saopštila je Narodna milicija DNR.

Gađana su područja 13 naselja Republike. U granatiranju su ranjena četiri civila, od kojih jedno dete. Oštećeno je 19 stambenih i šest civilnih objekata.

U saopštenju se dodaje da je u borbama ranjeno osam pripadnika snaga DNR.

15.21 Grčka spremna da obezbijedi brodove za transport žita iz Ukrajine

Grčka je spremna da obezbijedi brodove za izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka koje je blokirala Rusija, izjavio je danas generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare na samitu NATO-a u Madridu.

„Grčka je objavila da je spremna da stavi na raspolaganje svoje brodove da bi se žitarice transportovale iz Ukrajine“, saopštio je Stoltenberg, prenosi Rojters.

Premijer Grčke Kirijakos Micotakis dodao je da njegova zemlja „ima posebnu ulogu u ovim naporima, jer kontroliše najveću svjetsku trgovačku flotu“.

„Grčka se još jednom nudi da pomogne i podrži sve što se preduzima pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija kako bi žito koje je trenutno zarobljeno u Ukrajini, prije svega u Odesi, bilo transportovano iz Ukrajine u zemlje kojima je hitno potrebno“, naveo je Micotakis novinarima u Madridu, prenosi britanska agencija.

Turska je održala direktne razgovore sa Moskvom i Ujedinjenim nacijama o planu za transport žita iz ukrajinskih luka, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je juče u Madridu da se nada da će diplomatija pomoći da se to pitanje riješi, navodi Rojters.

Ukrajina je jedan od vodećih svjetskih proizvođača pšenice, ali su isporuke iz te zemlje zaustavljene zbog ratnih sukoba, što je izazvalo globalnu nestašicu hrane.

Ujedinjene nacije su apelovale i na Rusiju i na Ukrajinu, kao i na njihovog pomorskog susjeda Tursku, da pristanu da se oformi koridor za transport žita, prenosi britanska agencija.

15.19 Bajden najavio pomoć Ukrajini u vrijednosti od 800 miliona dolara

SAD će u narednim danima predstaviti novi paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od 800 miliona dolara, uključujući sisteme za protivvazdušnu odbranu, izjavio je američki predsjednik Džozef Bajden.

"Namjeravamo da u sljedećih nekoliko dana predstavimo dodatnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 800 miliona dolara", rekao je Bajden na konferenciji za novinare nakon Samita NATO-a u Madridu.

Prema njegovim riječima, SAD namjeravaju da podržavaju Ukrajinu dokle god to bude potrebno.

Komentarišući saglasnost Alijanse da prihvati Švedsku i Finsku, Bajden je rekao da je to "istorijski čin".

On se osvrnuo na nedavni Samit Grupe sedam /G7/, rekavši da su lideri članica te grupe dali zadatak svojim timovima da rade na detaljima ograničenja cijena ruske nafte, kako bi se smanjila zarada predsjednika Rusije Vladimira Putina bez nanošenja štete Amerikancima i drugima.

Odgovarajući na pitanja novinara, Bajden je istakao da će SAD vjerovatno poslati avione "F-16" Turskoj, ali da je za to potrebno odobrenje Kongresa SAD.

12.00 Džonson: NATO odlučniji više nego ikad da podrži Ukrajinu

Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas u Madridu da je NATO odlučniji više nego ikad da podrži Ukrajinu.

"Praktično su se svi na samitu NATO usaglasili da pruže veću pomoć Ukrajini", poručio je Džonson na konferenciji za novinare, prenosi Bi-Bi-Si.

Britanski premijer je ocijenio samit NATO kao "veoma uspješan".

Kako je rekao, zemlje NATO, G7 i Komonvelta radiće zajedno da pomognu svijetu da se nosi sa posljedicama rata, kao što su rast cijena goriva i troškova života i nestašica hrane.

"Ako bi Rusija pobijedila, posljedice širom svijeta bile bi strašne", smatra britanski premijer, prenosi Gardijan.

Izrazio je mišljenje da ne zauzimaju sve zemlje isto gledište o napadu Rusije, tako da neke mitove je, kako je rekao, potrebno razbiti, kao što su da je NATO isprovocirao sukob, ili da Rusija nije odgovorna za blokadu izvoza žitarica, ili da Zapad nema dovoljno snage da podrži one kojima je potrebna pomoć u Ukrajini, zbog sopstvenih pritisaka.

11.41 Švedska šalje vojnu pomoć Ukrajini od 49 miliona dolara
Švedska će poslati još protivtenkovskog oružja i automatskog naoružanja Ukrajini, saopštilo je danas švedsko ministarstvo odbrane.

Saopšteno je da je paket oružja, koji takođe uključuje opremu za čišćenje mina, procijenjen na oko 49 miliona dolara.

Švedska i Finska učinile su značajan korak ka članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, pošto je Turska u utorak na samitu u Madridu ukinula veto na njihovo pristupanje poslije potpisivanja sporazuma o uzajamnoj zaštiti bezbjednosnih interesa.

I Velika Britanija je najavila danas da će obezbijediti još milijardu funti vojne podrške Ukrajini, saopštila je britanska vlada, u trenutku kada je NATO na dvodnevnom skupu označio Rusiju kao najveću "direktnu pretnju“ bezbjednosti zapadnih zemalja i potvrdio svoju snažnu podršku Kijevu, prenio je Rojters.

11.30 Evropski sud: Rusija da spriječi izvršenje smrtne kazne nad Britancima

Evropski sud za ljudska prava (ECHR) saopštio je danas da je izdao privremene mjere kojima se nalaže Rusiji da obezbijedi da smrtna kazna za dvojicu Britanaca koji su zarobljeni nakon što su se borili za Ukrajinu ne bude izvršena.

"Sud je posebno ukazao Vladi Ruske Federacije, prema pravilu 39 (privremene mjere) Pravilnika Suda, da treba da obezbijedi da smrtna kazna izrečena podnosiocima predstavke ne bude izvršena", navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.

Kako se dodaje, ECHR je izdao nalog za privremene mjere, rekavši Rusiji da je "potrebno da obezbijedi odgovarajuće uslove njihovog pritvora i da im pruži svu neophodnu medicinsku pomoć i lekove".

Dvojica Britanaca, Ejden Aslin (28) i Šon Piner (48), kao i marokanski državljanin Sadun Brahim osuđeni su 9. juna na smrt pred vrhovnim sudom samoproglašene Donjecke narodne Republike (DNR) zbog "učešća u neprijateljstvima na strani ukrajinskih oružanih snaga u svojstvu plaćenika".

Porodice Britanaca poriču da su njih dvojica, koji su bili angažovani u ukrajinskim oružanim snagama, bili plaćenici.

Britanija je do sada odbijala da javno pokrene to pitanje vlastima u DNR, a umesto toga je saopštila da se nada da bi Kijev mogao da obezbijedi oslobađanje muškaraca, navodi britanska agencija.


9.35 - LNR: Ukrajinskim snagama u i oko Lisičanska naređeno da se povuku

Ukrajinskim oružanim snagama u i oko Lisičanska naređeno je da se povuku, izjavio je danas oficir Narodne milicije samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) Andrej Maročko.

"Grupi ukrajinskih trupa stacioniranih u Lisičansku i oko njega naređeno je da se povuku. Da bi minimizirao gubitke, kijevski režim je naredio da se trupe povlače u malim grupama, u dugim intervalima i na velikim udaljenostima", objavio je na Telegramu Maročko obavještajne podatke Narodne milicije LNR, prenosi agencija TASS.


9.10 -  Krenula prva isporuka žitarica iz Berdjanska

 Prvi brod sa 7.000 tona žita krenuo je iz luke u Berdjansku u jugoistočnom regionu Zaporožje nakon nekoliko mjeseci mirovanja, saopštio je danas šef regionalne vojno-civilne administracije Jevgenij Balicki.
"Nakon nekoliko mjeseci mirovanja, prvi teretni brod isplovio je iz komercijalne luke u Berdjansku", napisao je Balicki na "Telegramu".

On je naveo da je "7.000 tona žita krenulo ka prijateljskim zemljama".


8.50 - Više stotina ukrajinskih vojnika završilo obuku u Britaniji

Stotine ukrajinskih vojnika završilo je vojnu obuku u Britaniji, uključujući i onu na višecjevnim sistemima za lansiranje raketa (MLRS) koje britanska vlada isporučuje Kijevu kao vid pomoći u borbi protiv ruske artiljerije. OPŠIRNIJE


8.00 - Putin: Operacija ide po planu

Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini odvija se prema planu i nema potrebe da se postavljaju rokovi za njeno okončanje, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na kraju posjete Turkmenistanu.

Putin je rekao da je cilj specijalne vojne operacije oslobođenje Donbasa, odbrana naroda koji tamo živi i "stvaranje uslova koji će garantovati bezbjednost samoj Rusiji", prenio je TASS.

"Posao se odvija na miran i ritmičan način. Trupe napreduju i stižu do krajnjih tačaka koje su određene kao zadatak u određenoj fazi ovog borbenog posla. Sve ide po planu", izjavio je ruski predsjednik.

Na pitanje o mogućem roku za završavanje operacije, Putin je odgovorio da nema potrebe da se postavljaju rokovi.

"Ovo zavisi od intenziteta borbenih operacija, koje su direktno vezane za potencijalne gubitke, i moramo da razmišljamo o zaštiti života naših momaka", naglasio je Putin.


7.45 - LNR: Svi putevi, rafinerija u Lisičansku pod ruskom kontrolom

Sve glavne transportne rute koje vode za i iz Lisičanska i kompletna teritorija najveće rafinerije nafte u tom gradu u samoproglašenoj Luganskoj Narodnoj Republici (LNR) su pod kontrolom ruskih snaga, saopštio je danas ambasador LNR u Moskvi Rođon Mirošnik.

"Svi značajniji transportni putevi u i iz Lisičanska su pod kontrolom snaga Rusije i LNR, tako da je njima nemoguće napustiti lisičanski džep", napisao je Mirošnik na svom Telegram kanalu.

Prema njegovim riječima, ukrajinske snage pokušavale su da pobjegnu iz grada kroz predgrađa na sjeverozapadu, ali da su ih ruske snage uočile i granatirale.

Broj poginulih, kako je naveo, biće naknadno saopšten.


7.30 - Američki obaveštajci ne vide mogućnost mirovnog sporazuma između Ruske Federacije i Ukrajine „u ovoj fazi“.

„Znate, iskreno, u ovoj fazi ne vidimo mogućnost da obe strane postignu mirovni sporazum – što je, mislim, svima očigledno “, rekla je direktorka američke nacionalne obaveštajne službe Avril Hejns, prenosi Rojters.

Istovremeno, prema riječima zvaničnika, ciljevi ruskog predsjednika Vladimira Putina „da zauzme veći dio Ukrajine“ nisu se promijenili i on i dalje namjerava da postigne „neutralnost Kijeva“.

7.20 -  Britanija:Još milijardu funti za vojnu pomoć Ukrajini

Velika Britanija će obezbediti još milijardu funti vojne podrške Ukrajini, saopštila je britanska vlada, u trenutku kada je NATO označio Rusiju kao najveću "direktnu prijetnju“ bezbjednosti zapadnih zemalja i potvrdio svoju snažnu podršku Kijevu.

Kako je najavljeno u Londonu, sredstva će biti usmjerena na jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, bespilotne letjelice, opremu za elektronsko ratovanje i hiljade komada druge opreme za ukrajinske vojnike.

"Britansko oružje, oprema i obuka unapređuju odbranu Ukrajine od napada. I mi ćemo nastaviti da stojimo snažno iza ukrajinskog naroda kako bismo osigurali da Putin ne postigne uspjeh u Ukrajini", izjavio je britanski premijer Boris Džonson.




7.00 -  Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

U slučaju da vojna infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Finskoj i Švedskoj, Rusija će morati da odgovori recipročno, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Kaspijskom samitu.

„Nemamo o čemu da brinemo u pogledu članstva Finske i Švedske u NATO-u. Ako žele (u NATO), samo naprijed. Ali moraju jasno da shvate da za njih ranije nije bilo prijetnji, a sada, ako se tamo rasporede vojni kontigenti i infrastruktura, bićemo prinuđeni da recipročno reagujemo i stvaramo iste prijetnje za teritorije sa kojih se nama stvaraju prijetnje“, objasnio je Putin odgovarajući na pitanja novinara.

„To su očigledne stvari. Zar ne shvataju? Sve je bilo u redu, a sad će biti nekih tenzija, to je očigledno, naravno, bez toga se ne može. Ponavljam, ako se budu stvarale prijetnje“, rekao je ruski predsjednik.

Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopštio da Alijansa planira da ojača borbene grupe na svojim istočnim granicama, kao i da poveća brojnost Snaga za brzo reagovanje sa sadašnjih 40 na više od 300 hiljada, dok je pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Kamil Gran rekao da NATO neće dati Rusiji garancije da neće raspoređivati nuklearno oružje u Švedskoj i Finskoj ukoliko postanu članice Alijanse.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana