Lavrov: Od vitalnog značaja izbjeći sukob nuklarnih sila

16.15- Borel: Niko, nikad i nigdje ne treba da koristi hemijsko oružje

Povodom Dana sjećanja na sve žrtve hemijskog rata visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Josep Borel je danas izjavio da niko ne bi trebalo da koristi hemijsko oružje, bilo gdje, bilo kada i ni pod kojim okolnostima.

Pre 25 godina je stupila na snagu Konvencija o hemijskom oružju sa ciljem da se zauvijek stane na kraj i eliminiše hemijsko oružje.

Od 1997. godine, preko 99 odsto prijavljenih zaliha hemijskog oružja je provjereno uništeno. Ipak, hemijsko oružje ostaje jedna od najozbiljnijih pretnji međunarodnom miru i bezbednosti.

“Uprkos postignutom napretku i dalje smo svjedoci užasnih posljedica ovog gnusnog oružja. U Siriji je izazvalo stotine žrtava, uključujući i decu. U avgustu 2020. godine vojni agens Novičok je korišćen u pokušaju atentata na ruskog opozicionog političara Alekseja Navaljnog na teritoriji Ruske Federacije. Hemijsko oružje je takođe korišćeno u Maleziji 2017. godine za atentat na polubrata Kim Jeung-On-a Kim Jeung-Nam-a, a u Velikoj Britaniji 2018. godine u pokušaju napada na Sergeja i Juliju Skripalj, koji je rezultirao smrću britanskog državljanina”, izjavio je Borelj.

EU podsjeća takođe “da je upotreba hemijskog oružja kršenje međunarodnog prava i da može predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovečnosti".

"Odgovorni moraju i biće pozvani na odgovornost. Nastavićemo da se borimo protiv nekažnjivosti i da radimo na potpunoj odgovornosti za odgovorne na nacionalnom i međunarodnom nivou”, poručuje EU.

U okviru svog režima restriktivnih mjera posvećenih borbi protiv širenja i upotrebe hemijskog oružja i njegovih prethodnika, EU je uvela restriktivne mjere za Rusiju u vezi sa napadom u Solsberiju 2018. godine i trovanjem Navaljnog 2020. godine.

Što se tiče Sirije, EU je uvela restriktivne mjere za odgovorne za razvoj i upotrebu hemijskog oružja, posebno za tri napada iz 2013. godine, 2017. godine i  2018. godine.

15.58 -  Lavrov: Od vitalnog značaja izbjeći sukob nuklarnih sila

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je u da je od vitalnog značaja da se izbjegne bilo kakva vrsta vojne konfrontacije između nuklearnih sila, čak i ako se radi samo o konvencionalnom naoružanju, prenijela je agencija Tas.

Kako je naglasio, Zapad gura Ukrajinu da nastavi borbu protiv Rusije.

14.14 Kuleba: Ukrajini potrebne rakete Patriot za zaštitu civilne infrastrukture
Nakon sastanka ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO održanog u Bukureštu, šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba izjavio je danas da su Ukrajini potrebni američki protivvazdušni rakektni sistemi tipa Patriot da bi zaštitila svoju civilnu infrastrukturu od ruskih napada. 
On je potvrdio da će Kijev sarađivati sa vladom Njemačke na rješavanju tog pitanja.
Kuleba je rekao da će Ukrajina na kraju svakako postati članica NATO, što ne znači da se sada ništa ne može učiniti.    
„Diskusije o prijemu Ukrajine u NATO bi već trebalo da počnu", rekao je Kuleba na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara spoljnih poslova NATO.
U međuvremenu, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio je u utorak da se Rusija protivi isporuci sistema Patriot Ukrajinimi upozorio NATO da to ne čini.

13.10 – EK predlaže kako za Ukrajinu upotrijebiti zamrznuta privatna i državna sredstva Rusije

Evropska komisija je danas poslala državama članicama EU prijedlog o tome kako da se upotrijebi zamrznuta imovina ruskih privatnih lica, ali i centralne ruske banke, za rekonstrukciju Ukrajine.

Kao što je jutros izjavila predsjednica EK Ursula fon der Lajen, radi se o 19 milijardi evra sredstava privatnih lica, a sredstva ruske centralne banke iznose 300 milijardi evra.

Izvor iz Evropske komisije, koji nije hteo da bude imenovan, danas je objasnio da sama činjenica što su ta sredstva zamrznuta ne znači da ta sredstva mogu biti konfiskovana.

Govoreći o privatnim sredstvima, izvor iz Komisije kaže da je za to “potrebno da ova sredstva budu stavljena u vezu za počinjenim prekršajem”.

-Zbog toga Komisija pojačava zakonski okvir. Prijedlog je da kršenje sankcija bude prekršaj, kao što je Savjet EU odlučio 28. novembra. Ova osnova, zajedno sa drugim direktivama EU koje su već usvojene ili koje će biti predložene uskoro, omogućava da se napravi veza između zaplijene fondova i kršenja sankcija za privatna lica - naglašava Komisija.

Što se tiče ruske centralne banke i njenih zamrznutih fondova, Komisija priznaje da je to daleko komplikovanije zbog toga što tu ulogu igra imunitet država.

Komisija predlaže državama članicama, na kratki rok, da kreiraju posebnu strukturu da aktivno upravljaju sa ovim fondovima i da se benefiti ostvareni od toga ulože za pomoć Ukrajini.

Prema procjeni Komisije, radi se o 300 milijardi evra koji su imobilizirani u državama članicama. Ali na dugi rok, i s obzirom na to što su sankcije privremene, Komisija kaže da ovi fondovi, na kraju moraju da se vrate vlasniku, u ovom slučaju ruskoj banci. Da ne fondovi ne bi vratili Rusiji kada za to bude uslova, kao mirovni dogovor, Komisija kaže da “u tom trenutku ovi fondovi treba da budu povezani mirovnim dogovorom da bi Ukrajina mogla da dobije kompenzacije za napravljene štete”.

Aktivno upravljanje fondova ruske centralne banke donosi rizik za finansijsku stabilnost i Komisija priznaje da takav rizik postoji i da produžava da radi na ovome.

-Zbog toga smo bili veoma pažljivi u pokušajima da se identifikuju mogućnosti i to traži detaljni ispitivanje slučaja - kaže komisijski izvor. Konačno, Komisija priznaje da nije jednostavno da se realizira ovaj predlog i da je za to potrebna čvrsta podrška međunarodne zajednice. Što se tiče konfiskacije sredstava, Komisija je priznala da zna za 300 milijardi evra koji su zamrznuti u EU i u zemljama G7, ali ne zna tačno koliko para ima u nekim državama članicama. Sugeriše ovim državama članicama, koje nisu bile imenovane, da naprave napor i da izračunaju sume. U vezi privatnih fondova, radi se o 19 milijardi evra u EU zemljama, ali “to ne znači da to može da bude konfiskovano, osim ako je vezano za kriminalom”, precizira izvor Komisije.

EK je prezentovala danas i drugi prijedlog za kreiranje Međunarodnog suda koji bi bio specijalizovan za zločin agresije, kako je Ukrajina tražila. Preko ovog suda bi se tražila odgovornost za međunarodne zločine na svakom nivou.

Za toje , kažu u Komisiji, potrebna podrška Ujedinjenih nacija i podrška zemalja iz G7. Komisija predlaže da to bude ili ad hok sud ili hibridni sud.

Kontakti sa SAD oko suda su zasad samo preliminarni, kaže Komisija. Radna grupa zemalja G7 radi na tome, a Komisija najavljuje da će u decembru da predstavi svoj predlog za kreiranje posebnog suda.

10.22- Zaharova: Nema razgovora dok Vašington naoružava Kijev

Rusija neće sa Amerikom razgovarati o novom sporazumu START sve dok Vašington šalje naoružanje Ukrajini, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

-Amerika planira da pošalje dodatno naoružanje u region za sukob u kojem učestvuje Rusija, tako da će nastaviti sa isporukama oružja sa kojim Ukrajina vrši krvoproliće i odvaja sredstva za vlasti u Kijevu koje su daleko od racionalnih osoba - naglasila je Zaharova.

Prema njenim riječima, Moskva visoko cijeni sporazum Novi START za koji smatra da je u obostranom interesu Rusije i SAD, ali je naglasila da prvo moraju biti uspostavljeni adekvatni uslovi za razgovore.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je početkom sedmice odluku da odgodi sastanak Bilateralne konsultativne komisije uspostavljene u sklopu sporazuma Novi START. Sastanak je trebalo da bude održan juče u Kairu.

9.44-Ukrajina: Rusi raketirale Zaporošku oblast, pogođena tačka za distribuciju gasa

Načelnik regionalne vojne uprave Zaporoške oblasti, Oleksandar Staruh, izjavio je da su ruske snage tokom noći izvele raketni napad na tu oblast, prilikom koga je pogođena tačka za distribuciju gasa u jednom naselju.

-U jednom od naselja u Zaporoškoj oblasti, posle raketnog udara (vjerovatno S-300), oštećena je tačka za distribuciju gasa, usljed čega je došlo do požara - objavio je na „Telegramu” Staruh, prenosi Ukrinform. Kako je rekao, požar je brzo ugašen, ali je prekinuto snabdijevanje gasom meštanima koji žive u tri ulice u jednom naselju u oblasti.

9.30-Fon der Lajenova najavila formiranje specijalizovanog suda

EU će uz podršku UN pokušati da uspostavi specijalizovani sud za istragu i krivično gonjenje zbog mogućih ratnih zločina u Ukrajini, rekla je danas predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

-Spremni smo da počnemo rad sa međunarodnom zajednicom kako bi dobili što širu međunarodnu podršku za specijalizovani sud  - naglasila je Fon der Lajenova.

Fon der Lajenova je predložila formiranje posebne strukture za upravljanje zamrznutim sredstvima ruske Centralne banke i privatnih kompanija.

Prema njenim riječima, sa partnerima će formirati strukturu za upravljanje zamrznutim sredstvima i njihovo ulaganje.

8.30-Početak diskusija o pljenidbi ruskih sredstava

Stalni predstavnici članica EU planiraju da tokom današnjeg sastanka u Briselu započnu diskusije o potencijalnoj pljenidbi ruskih sredstava i njihovoj upotrebi za obnovu Ukrajine, navodi se u okvirnom dnevnom redu sastanka.

Evropski savjet usvojio je prije dva dana odluku da se izbjegavanje i kršenje evropskih sankcija uvrsti na listu krivičnih djela u EU.

Evropski komesar za pravosuđe Didije Rejnders izjavio je u oktobru da će ta tada predložena mjera otvoriti put za pljenidbu ruskih sredstava u EU.

Upotreba zamrznutih sredstava za podršku obnovi Ukrajine prvi put je uvrštena među spoljna pitanja o kojima će danas sa Evropskom komisijom razgovarati stalni predstavnici članica EU.

Osim toga, među temama Savjeta EU za pravosuđe i unutrašnje poslove je i “Politička debata o direktivi o vraćanju i pljenidbi sredstava”.

Zapadne zemlje zamrzle su ruske devizne rezerve i obustavile međunarodne transakcije iz ruskih banaka, u okviru sankcija Moskvi nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini 24. februara.

Rejnders je rekao da su članice EU zamrzle ukupno 17,4 milijarde evra ruskih sredstava, koja su jednako podijeljena u okviru bloka. Lideri EU poručili su Evropskoj komisiji da pripremi prijedloge za upotrebu zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje obnove Ukrajine.

Moskva je u više navrata naglašavala da su pokušaji EU da zaplijeni zamrznuta sredstva eksproprijacija imovine i kršenje Ustava EU i međunarodnog prava.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je “Sputnjiku” da će Rusija učiniti sve što je moguće da vrati svoja sredstva, s obzirom na to da su protivzakonito zaplijenjena.

6.50 - Zelenski:Situacija na frontu teška, Rusi pokušavaju da napreduju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ruske snage pokušavaju da napreduju u Donbaskoj i Harkovskoj oblasti i ocijenio da je situacija na prvoj liniji fronta i dalje teška.

-Situacija na frontu je teška - rekao je Zelenski u noćnom video-obraćanju. Ukrajinski predsjednik tvrdi da ruske snage “uprkos velikim gubicima” i dalje pokušavaju da napreduju ka Donjeckoj oblasti i dobiju uporište u Luganskoj oblasti, kao i da pokušavaju da uđu u Harkovsku oblast, a “planiraju nešto i na jugu -  prenosi Rojters.

6.48- SAD: Rusija koristi nenaoružane krstareće rakete kako bi iscrpjela Ukrajinsku PVO

Rusija ispaljuje nenaoružane krstareće rakete koje su dizajnirane da nose nuklearne bojeve glave na ciljeve u Ukrajini, kako bi pokušala da iscrpi kijevske zalihe protivvazdušne odbrane, rekao je visoki američki vojni zvaničnik. Zvaničnik koji je želio da ostane anoniman je to izjavio, upitan za komentar zbog izvještaja britanske vojne obavještajne službe u kojem se navodi da Rusija „vjerovatno” uklanja nuklearne bojeve glave sa krstarećih projektila i ispaljuje ih na Ukrajinu, prenosi Rojters.

-To je svakako nešto što oni pokušavaju da urade kako bi umanjili uspješnost sistema protivvazdušne odbrane koje koriste Ukrajinci - saopštio je zvaničnik. Dodaje i da je porast ruskih raketnih udara u Ukrajini djelimično osmišljen kako bi se iscrpjele kijevske zalihe raketa protivvazdušne odbrane i kako bi Rusija konačno postigla dominaciju na nebu iznad Ukrajine.

U izvještaju obavještajnih službi analizirane su fotografije na kojima su prikazane olupine krstareće rakete iz vazduha ispaljene na Ukrajinu, za koje se pretpostavalja da su proizvedene 1980-ih i da pripadaju ruskim nuklearnim sistemima, prenosi Rojters.

6.47- Zamjenik gradonačelnika Hersona u pritvoru, osumnjičen za saradnju s Rusijom

Ukrajinski Državni istražni biro (DIB) saopštio je da je zadržao u pritvoru zamjenika gradonačelnika Hersona pod optužbom da je sarađivao sa Rusijom. List „Ukrajinska pravda” identifikovao je uhapšenog kao Vladimira Pepela.

-Službenici DIB, u bliskoj saradnji sa tužiocima, priveli su zamjenika gradonačelnika Hersona. On je optužen za kolaboracionizam - naveo je biro na svom nalogu na Telegramu. Kako prenosi TASS, pritvorenom prijeti do 12 godina zatvora ako bude proglašen krivim.

5.00 -Eksplozije i u Harkovskoj oblasti

Više eksplozija odjeknulo je sinoć u Harkovskoj oblasti, prenosi ukrajinski medij Strana. Za sada nisu objavljeni drugi detalji, ali je izdato upozorenje na vazdušnu opasnost, navodi TASS.

Prethodno je nekoliko eksplozija odjeknulo u ukrajinskom gradu Nikopolju u Dnjepropetrovskoj oblasti, prenio je ukrajinski medij Klimenko Tajm.

U Dnjepropetrovskoj oblasti, kao i u Harkovskoj oblasti i u dijelu Donjecke oblasti koja je pod kontrolom Kijeva, izdata su upozorenja o vazdušnom napadu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.