Kraj svjetskog poretka kakav poznajemo?

S jedne strane pripadnici vlasti objašnjavaju zbog čega je došlo vrijeme za povlačenje za Avganistana, a sa druge uvjeravaju kako je vrijeme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Ukrajina nagomilala više od 100.000 vojnika.

Ovo je vrijeme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske van granica SAD, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i to kao saveznici.

Era Amerike kao supersile je na testu širom sveta, navodi Si-En-En.

Istočna Evropa

Čak 30 godina nakon raspada Sovjetskog saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika.

Vladimiru Putinu naročito smetaa post-sovjetsko širenje NATO-a. Bajdenova administracija stavila je 85.000 američkih vojnika u stanje vojne pripravnosti, kako bi odvratila Rusiju i uvjerila članice NATO u odlučnost Amerike.

Zapadna Evropa

Američkom uticaju je potrebna potpora. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupila prijetnju Rusije koja je glavni snabdjevač Njemačke prirodnim plinom.

Azija

Azija testira autonomiju Tajvana, ostrva koje već neko vrijeme prisvaja svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD sa Japanom premestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vježbe.

Bliski Istok

Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Patriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema vazdušnoj bazi Al-Dafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.

Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trampa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao da ubrza svoj put prema nuklearnom oružju.

Uloga Amerike

Sve gore navedene situacije nisu od juče, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugerišu da protivnici SAD-a osjećaju slabost i vide prostor za napredak.

"Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu trenutku kad u inostranstvu postoji opšte raširena percepcija da Vašington više nije ona sila koja je bila u drugoj polovinii 20. veka", piše Si-En-En-ov analitičar Stvien Kolinson.

"Uprkos uvjeravanjima Džoa Bajdena da se 'Amerika vratila', haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u posljednjih 20 godina rata u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli da kalkulišu s tezom da bi Vašington iz političkig razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza", dodaje Kolinson.

Faktor zvani Putin

Ruski predsjednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja - od Ukrajine preko Sirije do Azije.

Iako niko sa sigurnošću ne zna šta tačno Putin želi. Ali, Fiona Hil, stručnjak za Rusiju koja je svojevremeno radila za Bijelu kuću, za Njujork Tajms piše kako zna tačno šta Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: "Putin želi da iseli Sjedinjene Države iz Evrope".

Džil Dougerti, još jedan stručnjak za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva Si-En-En-a, je saglasna. "Rusija želi da ponovo odigra završetak Hladnog rata". U tome Putinu pomažu ruski državni mediji, koji formiraju stavove ruske javnosti.

Putin osjeća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki The Hill. Putin "vjeruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju napolju".

Na tenzije oko Ukrajine, piše The Hill, Amerika treba snažno da odgovori, jer će taj odgovor odjeknuti svijetom.

Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi da zaprijeti "cijelom sistemu Ujedinjenih nacija i ugrozi argumente koji su garantovali suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svjetskog rata - nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većoj razmjeri".

Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije
 

Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope.

Kako za Si-En-En Biznis piše Ivana Kotasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je gasovod Sjeverni Tok 2, koji u Njemačku dovodi ruski plin i pritom zaobilazi Ukrajinu.

Za razliku od ostalih zapadnih demokratija, Njemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvijek se nećka o uključivanju Sjevernog Toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

"S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podjele, Sjeverni Tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Evropske unije i NATO-a", piše Kristine Berzina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.