Bejrut: Poginulo najmanje 100 ljudi, poznat uzrok eksplozije
BEJRUT - Broj poginulih od eksplozije u Bejrutu porastao je na 100, izjavio je šef libanskog Crvenog krsta Džordž Ketaneh.
On je rekao da se ispod ruševina skladišta u kojem se dogodila eksplozija nalazi još tijela.
Ketaneh je istakao da Crveni krst sarađuje sa libanskim Ministarstvom zdravlja u vezi sa odvoženjem tijela u mrtvačnice jer su bolnice prenapunjene.
Libanski ministar zdravlja Hamad Hasan izjavio je sinoć da je od eksplozije poginulo najmanje 50 ljudi, a da je povrijeđeno više od 2.700.
Eksplozija se dogodila u lučkom dijelu Bezjruta u kojem se nalaze skladišta sa eksplozivom.
Eksplozije su izazvale ogromnu materijalnu štetu, čitavo lučko područje je sravnjeno, a udar je bio toliko snažan da se osjetio i na Kipru, na udaljenosti od 240 kilometara.
Povrijeđeno i osoblje njemačke ambasade, koja se nalazi u blizini luke, a američka ambasada izdala je upozorenje svojim građanima da se informišu o razvoju događaja.
Takođe, navode da izvještaji govore o velikoj količini otrovnih gasova u vazduhu na mjestu eksplozije zbog čega se preporučuje nošenje maske i boravak u zatvorenom.
"Mnogo ljudi se vode kao nestali, njihovi rođaci tragaju za njima, ali je potraga otežana jer nema struje", rekao je ministar zdravlja Hamad Hasan.
Eksplodirao uskladišteni amonijum nitrat
Prvi izvještaji navode da je eksplodirala velika količina amonijim nitrata, čak 2.700 tona, koji je uskladišten u luci od 2013. godine, a koristi se najčešće u proizvodnji vještačkog đubriva i eksploziva.
Radnici su zavarivali rupu na skladištu kako bi spriječili krađu što je najprije izazvalo požar koji se proširio i dim je bio vidljiv u cijelom Bejrutu.
Na lice mjesta su izašli vatrogasci koji su gasili požar, ali su se u jednom trenutku stvorili uslovi za eksploziju cjelokupnog skladišta što je zabilježilo više desetina građana kamerama i telefonima.
Vazdušni udar poslije eksplozije polomio je prozore na većini zgrada u širem centru Bejruta, odnosno u području oko luke, a osjetio se i na 240 kilometara udaljenom Kipru, u Limasolu, koji more dijeli od Bejruta.
Žrtve se i dalje broje jer je veliki broj ljudi ostao zaglavljen u ruševinama poslije eksplozije.
Ekonomska kriza i nemiri
Predsjednik Libana Mišel Aun tražio je uvođenje dvonedjeljnog vanrednog stanja, kao i oštro kazne za odgovorne koji su dozvolili neadekvatno skladištenje opasnog materijala.
Inače, Liban prolazi kroz veoma teško razdoblje i katastrofa u Bejrutu samo se nadovezala na već postojeće probleme.
Liban je u ekonomskoj krizi, najgoroj od građanskog rata (1975-1990) koja se naročito odražava na valutu, libansku funtu.
Bolnice su i inače bile prepune zbog porasta broja ljudi sa težim simptomima kovida 19.
Protesti su sve učestaliji, a građani krive političku i poslovnu elitu za bezobzirno bogaćenje.
U januaru je premijer Saad Hariri podnio ostavku poslije skandala zbog davanja velike sume novca jednoj južnoafričkoj manekenki.
Hariri je sin nekadašnjeg premijera Libana Rafika Haririja koji je ubijen u atentatu 2005. godine veoma blizu mjesta na kome se u utorak popodne dogodila eksplozija.
U zemlji je proglašena trodnevna žalost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
