Tribina u Beogradu: Vraćanje nadležnosti Srpskoj jedini put za budućnost u BiH

Srna, RTRS
Foto: RTRS

BEOGRAD - U Beogradu je počela tribina „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“, u prisustvu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, na kojoj će analitičari iz Srpske i Srbije iznijeti svoje viđenje aktuelnih događaja u vezi sa ovom temom.

Šef Predstavništva Republike Srpske u Beogradu Mlađen Cicović je, u ime organizatora, istakao da je incijativa Republike Srpske za vraćanje otetih ustavnih nadležnosti i povratak izvornom Dejtonskom sporazumu jedini put ka uspostavljanju vladavine prava i unutrašnjeg dijaloga kao osnova za opstanak BiH i budućnost Republike Srpske u takvoj BiH.

Podsjetio je da su nenadležni organi u proteklih 26 godina svojim odlukama mijenjali ustavnu strukturu BiH prenoseći nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH, te ocijenio da je budućnost BiH i za Srbe i za Bošnjake i za Hrvate moguća samo u dosljednoj primijeni Dejtonskog sporazuma i njegovog Aneksa četiri – Ustava BiH.

On je naglasio da Republika Srpska želi BiH sastavljenu od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH, želi BiH mira i saradnje, ravnopravnosti i slobode, što je moguće samo povratkom na izvorni, po slovu Dejtonski sporazum.

Cicović je naveo da je za Republiku Srpsku jedinstvo srpskih političkih subjekata nikad preče, te naglasio da nijedna stranka ne bi trebalo da svoje političko pozicioniranje gradi na pitanju povratka dejtonskih nadležnosti Republike Srpske.

-Važno je da je Srbija jaka i stabilna, jednako je važno svesrpsko jedinstvo, jer ovaj posao je najviši nivo narodnog i državnog interesa i samo jedinstveni i sabrani možemo sačuvati Republiku Srpsku - istakao je Cicović.

On je napomenuo da su prenos nadležnosti sa Srpske na BiH i ustavna struktura BiH mijenjani odlukama visokog predstavnika, Ustavnog suda i Parlamentarne skupštine BiH, donošenjem podzakonskih akata Savjeta ministara i drugih organa na nivou BiH bez izričite nadležnost BiH, uslovljavanjem od međunarodnih organizacija i organa EU i sve to u suprotnosti sa Ustavom BiH - Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma.

Posebnu ulogu u ovom pravnom nasilju, kaže, imali su OHR i visoki predstavnik za BiH, koji nije institucija ustavnopravnog karaktera, odnosno njegov položaj i nadležnost nisu regulisani Ustavom BiH, a on je faktički vršio zakonodavnu vlast u BiH.

Visoki predstavnik se, podsjetio je Cicović, tako ponašao uprkos činjenici da je na osnovu prava iz Člana dva Aneksa 10 Dejtona zadužen samo da nadgleda sprovođenje mirnog rješenja i koordinira aktivnosti civilnih organizacija i agencija, a on je radio sasvim suprotno, sve i uvijek na štetu Republike Srpske, a to uvijek znači i na štetu cijele BiH.

-Ništa manju ulogu u pravnom nasilju nije imao ni Ustavni sud BiH, koji umjesto da štititi Ustav i određuje šta u državi jeste, a šta nije u skladu sa Ustavom, uporno svojim odlukama bez saglasnosti predstavnika srpskog naroda radi na rušenju Ustava što je u suštini i rušenje BiH - naglasio je on.

Prema njegovim riječima, teško je, tačnije nemoguće očekivati da ovako nefunkcionalna BiH, u kojoj se ne poštuje Ustav, u kojoj je potpuno urušena njena ustavna struktura, sa OHR-om i visokim predstavnikom kao klasičnim protektorom, može da napreduje u pogledu demokratskog, političkog i ekonomskog razvoja.

Cicović je podsjetio da je BiH državna zajednica nastala u Dejtonu, te istakao da do potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije bilo nikakve države BiH u sadašnjim okvirima, da ona nema ustavnopravni kontinuitet, jer je Ustav BiH dio međunarodnog pravnog dokumenta, a ne proizvod političkog i institucionalnog dogovaranja.

Napomenuo je i da je Ustavom BiH određeno društveno uređenje BiH kao decentralizovane države, sa velikim ovlašćenjima i nadležnostima entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, i veoma ograničenim ovlašćenjima i nadležnosti državne zajednice BiH.

On je dodao da je Savjet ministara pomoćno trijelo Predsjedništva BiH i da nije nikakva vlada, kao i da je Republika Srpska strana potpisnica svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, pa i Aneksa četiri - Ustava BiH.

Organizatori tribine su Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji i dva informativno-politička portala „Sve o Srpskoj“ i „Fakti“, koji su uz podršku Predstavništva organizovali ovu tribinu na temu „Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti“.

Pritisak na Srpsku u Srbiju

Srpski diplomata Darko Tanasković ocijenio je da je nova kampanja intenzivnog, koncentričnog i usredsređenog političkog i propagandno-medijskog pritiska na Republiku Srpsku i Srbiju pružila dodatne potvrde o postojanju već uočene prakse kontinuiranog nasilja koje nad Srbima od osamdesetih godina sprovodi takozvana „međunarodna zajednica“.

Tanasković je istakao da prevashodno misli na SAD, Veliku Britaniju, Njemačku, a tek nešto manje izraženo, tu je i Francuska sa svojim satelitima u EU.

On je objasnio da je pravna argumentacija Republike Srpske za vraćanje nadležnosti vrlo ozbiljna, dok Bošnjaci stalno traže neka carstva da ih štite, jer sami ne mogu napraviti državu. Zato, dodao je stalno govore o ratu, jer misle da će neko kako bi spriječio neki rat, disciplinovati Srbe.

-Mora se veoma oštro i argumentovano ići protiv teze da su Srbi ratnički narod, da je to u njihovoj prirodu i razumiju samo jezik sile - rekao je Tanasković.

On istakao da se akcenat, u zavisnosti od aktuelne procjene regionalnih i međunarodnih okolnosti i odnosa snaga, u datoj fazi djelovanja stavlja na određeni vid pritiska ili nasilja ili na kombinaciju više vidova.

U odnosu na Republiku Srpsku od završetka rata, tokom kojeg se takozvana „međunarodna zajednica“ i vojno jednostrano angažovala, sve vrijeme se, kaže Tanacković, naročito sistematski, primjenjuju pravni i propagandno-medijski vidovi nasilja, praćeni političkim i diplomatskim legitimizovanjem koraka i mjera koje se preduzimaju, a smišljeno se računa i na dugoročnije ekonomske posljedice ovih aktivnosti.

Činjenica da Dejtonskim sporazumom objektivno nisu mogle biti anticipirane i razrađene sve dimenzije funkcionisanja specifične državne tvorevine koja je njime uspostavljena, zloupotrebljena je, ocjenjuje Tanasković, za nametanje odluka, uvođenje institucija i prenos ovlaštenja sa entiteta na centralnu vlast.

- Time nije samo ustavno, funkcionalno, konstruktivno i dogovorno dograđivana struktura „dejtonske BiH“, već su i nedopustivo relativizovani i obesnaženi noseći principi i sistemski temelji na kojima ona, kao atipična politička zajednica triju konstitutivnih naroda, počiva - rekao je Tanasković.

Tanasković kaže da će biti pravno i politikološki zanimljivo analizirati primijenjeni mehanizam prokrijumčarenih i proizvoljnih odluka, njihovog nametanja i kažnjavanja nepoćudnih, kojim bi se jedna postkonfliktna i potencijalno „prokonfliktna“ dvoentitetska i tronacionalna državna zajednica prevela u unitarnu državu.

Ali, dodaje, u ovom trenutku najvažnije da se taj proces zaustavi, a njegovi učinci preispitaju i do moguće mjere legalnim putem ponište, u protivnom, „dejtonska BiH“ nema izgledniju perspektivu, a BiH kao država nikakvu.

Direktor beogradskog Instituta za evropske studije Miša Đurković je za inicijativu Republike Srpske o vraćanju nadležnosti rekao da bi bila uspješna da je potrebna adekvatna međunarodna podrška, ali i podrška iz srpskih zemalja, te obnova unutrašnjeg koncenzusa u samoj Srpskoj.

On je ukazao da u centralnim zvaničnim medijma u Srbiji nedostaje podrška Srpskoj
i njenoj inicijativi, te naglasio značaj identitetskog i strateškog objedinjavanja srpskih prostora, koje ne postoji u mjeri u kojoj treba, te da bi srpsko jedinstvo moglo svima da pomogne, posebno Republici Srpskoj.

Politikolog iz Beograda Aleksandar Pavić istakao je da su zapadne sile odgovorne za novu krizu u BiH, te da su, osim dvodecenijskog, nelegitimnog derogiranja izvornog Dejtona od raznih, isključivo zapadnih visokih predstavnika, upravo ovogodišnji potezi i stavovi političkog Zapada u BiH poslužili kao okidač najnovije krize u BiH.

Pavić je rekao da Republika Srpska poseže isključivo za legalnim i legalističkim sredstvima, te ukazao na poruke iz Srpske da se neće braniti, čak i ako bude napadnuta.

On je dodao da je sadašnja situacija isključivo indukovana spolja, u nekim zapadnim centrima moći da se napravi nova blokovska podjela Evrope, i oni koji ne žele da učestuvju u tome su označeni kao agresori i to uključuje i srpski narod i rukovodstvo Srpske.

-Novo je da u Srpskoj neće biti tonova popuštanja i odustajanja od zahteva - rekao je Pavić, koji smatra da politički Zapad pokušava da vrati sat u devdesete i vrijeme jednopolarnog svijeta, kada su zapadne prestonice diktirale uslove ostatku svijeta.

„Labava BiH uslov za povjerenje“

Bivši ministar inostranih poslova u Vladi SR Jugoslavije srpski diplomata Vladislav Jovanović ocijenio je da je „labava“ država BiH uslov za održavanje međusobnog povjerenja, kao i da će probošnjački stavovi, zbog svoje anahronosti, u procesu stabilizovanja BiH imati sve manju podršku zapadnih prijatelja, uključujući Tursku.

Jovanović je ocijenio da se posljednji uzburkani politički razvoj u BiH mora posmatrati u trouglu BiH-Srbija-Kosovo i Metohija.

-Dejtonski sporazum je namerno, kao jedino moguće prihvatljivo rešenje za tri nepomirljivo sukobljena naroda, stvorio BiH kao labavu uniju dva entiteta i tri konstitutivna naroda - napomenuo je Jovanović.

U takvoj državi, dodao je, od njih se očekivalo da nauče da žive zajedno, sa perspektivom da se, kad postignu minimum zajedničkog povjerenja, sporazumno, dakle dobrovoljno, bez miješanja i diktata spolja, dogovore o mogućem prenosu nekih od nadležnosti entiteta na zajedničke organe.

-To je bio put da se uspešnije funkcionisanje zajedničke države postigne interno, a ne nametanjem spolja - naveo je Jovanović.

Ocijenišvi da labavija unija nije ekskluzivitet BiH, Jovanović je podsjetio na slučaj Belgije, koja je isto takva unija sastavljena od tri entiteta, od kojih dva samostalno pregovaraju i zaključuju međunarodne sporazume sa drugim državama, na primjer u oblasti kulturne saradnje, dok u Švajcarskoj kantoni uživaju razvijenu autonomiju.

Jovanović je naveo da su posljednje pomirljivije izjave međunarodnih predstavnika posljedica zainteresovanosti da prejak pritisak na Republiku Srpsku, odnosno na njenog prvog političara Milorada Dodika, nepovoljno ne utiče na njihova očekivanja od Srbije u vezi sa Kosovom i Metohijom i ne dovede do povećavanja uticaja konkurenata na njenu politiku.

-Ti i neki drugi razlozi, a posebno interesi NATO-a za ovaj prostor, otvaraju mogućnost Republici Srpskoj za nekažnjivo vraćanje nekih dejtonskih ovlašćenja koja su ranije nasilno od nje oduzeta od probošnjačkih visokih predstavnika - rekao je Jovanović.

Analitičar iz Beograda Slobodan Reljić istakao je da zapadne bezbjedonosno-političke strukture, prije svega anglo-saksonske, u drugoj polovini ove godine intenzivno bombarduju javnost zlokobnostima da Rusija priprema vojni napad na Ukrajinu i da Balkanu prijeti građanski rat.

-Šta god da na to kažete rizikujete. Jer, ne možete a da nemate na umu kako je „briga“ Zapada u bivšoj Jugoslaviji pre četvrt veka, bez po muke, isposlovala građanski rat - rekao je Reljić.

Istoričar Aleksandar Raković se osvrnuo na državnost Republike Srpske i njeno istorijsko pravo na samostalnost, uz ocjenu da Srpska nikako ne može biti secesionistička teritorija.

On je naveo da Republika Srpska državni identitet crpi iz srpske državnosti u 19. vijeku, koja je privremeno u 20. vijeku, prerasla u jugoslovensku državnost, ali da između srpske i jugoslovenske državnosti postoji potpun kontinuitet.

-U skladu sa svojim identitetom državnosti i istorijskim pravom srpskog naroda na samostalnost, Republika Srpska može da bude ili samostalna država u okviru unije BiH ili treba da bude sasvim samostalna država koja može da stvara državne asocijacije izvan BiH - istakao je Raković.

Geopolitičar Dušan Proroković je ocijenio da se u reakcijama iz Sarajeva, uoči i nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN, uočava nezadovoljstvo postupanjem zapadnih aktera te da se zbog toga postavlja i pitanje - ko je izdao Bosnu, odnosno ko je iznevjerio neka očekivanja u bošnjačkom korpusu.

-Prema onome što gledamo i slušamo, u bošnjačkom korpusu jesu izneverena neka očekivanja - rekao je Proroković, koji ujedno i pita na čemu su bila zasnovana ta očekivanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana