
BEOGRAD - Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije Arno Gujon saopštio je, povodom 26 godina od agresije NATO pakta na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), da je bio zadivljen kako se jedan narod odupro napadu cijelog svijeta i da je to bila borba Davida protiv Golijata.
- Imao sam 13 godina kada je počelo bombardovanje Srbije. Mlad ali dovoljno svestan da razumem kakva je nepravda naneta jednom narodu - saopštio je Gujon na mreži "Iks", navodeći da ga je porodica naučila da ne posmatra svijet crno-bijelo i omogućila da očuva kritički duh.
Gujon ističe da mu je otac često pričao o Srbiji i Srbima drugačije od onoga što je čuo u medijima, govorio o prijateljstvu između Srba i Francuza, zajedničkim borbama, kralju Petru Prvom, koji se borio rame uz rame sa Francuzima protiv Pruske.
- Tata je preko svog oca bio vezan za francusko-srpsko prijateljstvo, kog se nikada nije odrekao. U školi smo učili o `lošim momcima` sa Balkana. Moj profesor je organizovao debatu o `vazdušnim udarima`. Niko nije izgovarao reč rat - saopštio je Gujon na mreži "Iks".
On ističe da je tokom rasprave nakon bombardovanja zgrade RTS-a, kada je poginulo 16 zaposlenih, njegov profesor tvrdio da je cilj bio legitiman budući da je RTS emitovao režimsku propagandu, čemu se Gujon usprotivio stavom da nije normalno bombardovati medijsku kuću i da se taj čin kosi sa zakonima rata.
- Izneo sam nekoliko argumenata /preuzetih od oca/ o tome da smo žrtve dezinformisanja, o čudovišnom bacanju bombi sa osiromašenim uranijumom na civilno stanovništvo i tvrdnjama da se time čini `humanitarno delo`. Iznenadila me je profesorova reakcija, izgubio je hladnokrvnost i počeo je da viče da nemam pravo da govorim takve stvari - navodi Gujon.
Gujon podsjeća da je svog profesora nekoliko godina kasnije sreo u jednoj knjižari, da mu je bilo neprijatno i da mu je rekao da nije griješio kada je tako govorio, a čak mu je priznao da je od tada umnogome promijenio stav.
- U mojoj porodici smo osećali potrebu da pokažemo solidarnost sa srpskim narodom. Taj osećaj me je naveo da osnujem humanitarnu organizaciju `Solidarnost za Kosovo`. Moje solidarisanje sa srpskim narodom u početku je bio instinktivan zanos i polet, a zatim je poprimilo pravi oblik - podsjeća Gujon.
Dodaje kako je bio zadivljen kako se jedan narod odupro napadu cijelog svijeta i pokušao da sačuva sve što se spasiti može, počev od mostova u Beogradu do enklava na Kosovu.
- Bila je to borba Davida protiv Golijata. Posle 78 dana bombardovanja i 38.000 ratnih operacija srpski narod je, ne pokleknuvši, stajao uspravno - ističe Gujon.
NATO je 24. marta 1999. godine počeo agresiju na SRJ, a tokom višemjesečnog raketiranja vojnih i civilnih objekata stradalo je na hiljade vojnika i civila, te je pričinjena materijalna šteta koja se mjeri desetinama milijardi dolara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.