Lazar Stjepanović za "Glas": Prihvatanje Srpske početna tačka za svaku priču o BiH

Pozicija Republike Srpske ječvrsta, a svakim pokušajem da se obespravi postaje još čvršća. U prethodnih 30 godina smo vidjeli da je ideja Zapada bila da Dejtonski sporazum bude neko privremeno rješenje, ali nisu uzeli u obzir da Srpska neće dozvoliti da nestane ni bude utopljena u unitarnu BiH. Pokušajima da oduzimanjem njene imovine, sankcijama i prenošenjem nadležnosti uplaše ili ucijene vršioce javne vlasti postigli su kontraefekat i probudili poznati srpski inat.
Poručio je to u intervjuu za "Glas Srpske" pravni predstavnik Republike Srpske Lazar Stjepanović.
- Sadašnju, tridesetogodišnju BiH najbolje opisuje jedna riječ - paradoks. On se ogleda u tome da oni koji pozivaju na poštovanje Dejtona i ukazuju na njegovo kršenje, bivaju sankcionisani i nazivani faktorom nestabilnosti upravo od onih koji djeluju antidejtonski i rade sve da Dejtonski sporazum ne postoji, jer je on posljednja karta koju treba izvući da se uruši postojeća BiH i stvori BiH po njihovoj mjeri, a to je BiH bez Republike Srpske i svega što potvrđuje vjekovno prisustvo srpskog naroda na ovoj teritoriji. Iskreno se nadam da će u narednih 30 godina ta praksa biti promijenjena i da će biti prihvaćena činjenica da BiH bez Republike Srpske ne može da postoji - istakao je Stjepanović.
GLAS: Ko je u pravu kada se govori o vlasništvu nad imovinom u BiH - Srpska, koja tvrdi da je to u nadležnosti entiteta, pozivajući se i na Ustav i Dejton ili zvaničnici iz FBiH, mahom Bošnjaci, koji guraju zakon o imovini na nivou BiH?
STJEPANOVIĆ:Sama ta njihova potreba da bude donesen zakon o imovini na nivou BiH daje odgovor na pitanje ko je u pravu. Ukoliko se vodimo onim što piše u Dejtonskom sporazumu, prije svega u aneksu dva gdje je sadržan i sporazum o razgraničenju, a zatim i aneks četiri, odnosno Ustav, koji je jasno propisao koje su čije nadležnosti, proizlazi odgovor da imovina pripada entitetima i da se tim pitanjima isključivo oni bave. To nije nikakav hir, već samo treba da se vratimo 30 godina unazad i vidjećemo da je niz propisa donesen i u Srpskoj i FBiH, kao što su zakoni o stvarnim pravima, šumama, vodama i tako dalje, gdje je regulisana ta pravna oblast. To je radila i FBiH i Srpska, a imamo i Zakon o javnoj imovini u Brčko distriktu u kojem se decidno navodi šta im sve pripada i tu niko ne postavlja nikakva pitanja niti pravi problem. Očigledno je da sve što ima veze sa Srpskom, pa tako iono što je jasno - da imovina pripada entitetima, dovode u pitanje i nastoje na taj način da obesprave Srpsku i Dejton.
GLAS: Da li to znači, ako je tako, da Bošnjaci, pa i stranci koji ih podržavaju svjesno krše Dejton, ako uzmemo za primjer upravo Brčko u kojem je supervizor prisutan godinama?
STJEPANOVIĆ:Ne samo da svjesno krše nego svjesno i preduzimaju akcije da bi umanjili, odnosno obesmislili Dejtonski sporazum, jer im je zapravo trn u oku, jer iz njega proizlazi potvrda da Republika Srpska mora da postoji, da mora da postoje dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Nadamo se da te strane sile neće dopustiti da Dejton bude urušen, ali oni će se i dalje svim sredstvima boritiprotiv tog sporazuma i kršiti ga. Naravno to će upakovati kroz neke rezolucije i aktivnosti iz kojih bi poslali poruku da ne krše Dejton, ali su njihove namjere jasne.
GLAS: Kako se izboriti s tim?
STJEPANOVIĆ: Dobro je što brojne zemlje imaju status svjedoka prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma, tako da ne obuhvata samo zemlje poput SAD, Velike Britanije, Francuske, koje su na strani bošnjačke politike. Imamo i prije svih Rusiju i Srbiju i to je ono što nas štiti i ne dozvoljava im da taj sporazum tek tako ukinu. Mislim, a iz ovih 30 godina se može izvući takav zaključak, da oni nisu uspjeli, ma koliko to pokušavaju od samog dana potpisivanja, da pretvore Dejton u neko privremeno rješenje koje će nakon izvjesnog vremena moći da promijene i ukinu Srpsku i konstitutivnost. U tome nisu uspjeli, a vidljivo je da su sada došli na novu ideju koja se zove oduzimanje imovine. Ali, kao što se Srpska i do sada uspješno borila sa tim napadima i pritiscima, vjerujem da će u jednom momentu i to pitanje biti prihvaćeno onako kako je i definisano Dejtonskim sporazumom.
GLAS: Sada se Ustavnom sudu BiH u priču o otimanju imovine Srpskoj priključio i Sud BiH presudom o zemljištu na Jahorini. Koji je krajnji cilj i da li je i koliko opasno, po unutrašnju strukturu zemlje, da se u to uključuju i domaće institucije?
STJEPANOVIĆ:Opasno je, prije svega, za sam način funkcionisanja BiH, jer niko iz Srpske nećemo moći sutra da prihvati taj Sud BiH kao kredibilnu instituciju, a već smo vidjeli kroz suđenje predsjedniku Republike Srpske da su prihvatili igru, da budu instrument određenih stranih interesa i učestvuju u jednom nezakonitom postupku. Ako su spremni da sude legalno izabranom predsjedniku Srpske zbog hira jednog stranog fizičkog lica, onda su spremni da donose presude koje idu u korist stranih interesa i dijela FBiH.
GLAS: Očekujete li, ipak, i reakciju Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika kada je riječ o imovini, iako je rekao da nema namjeru da nameće zakon, ali zahtijeva da zakon o imovini bude usvojen na nivou BiH?
STJEPANOVIĆ: Uticaj i reakcije Kristijana Šmita su prilično svedene na minimum. Djeluje da je i on sam svjestan da je njegova uloga u BiH potpuno izgubila smisao, a izgubila je jer Srpska od samog početka ukazuje na to da on nije mogao da bude prisutan u BiH kao visoki predstavnik. Sve što je radio bilo je u pokušaju da stvori sliku o sebi kao da jeste neki odlučujući faktor u BiH, ali vidjeli smo i da čim ne postupa u skladu sa interesima političkog Sarajeva da ga i oni nazivaju pogrdnim nazivima. Postoje i on je svjestan s kim ima posla i mislim da će te njegove reakcije biti svedene na minimum.
GLAS: Ipak činjenica je da se formalno postupak protiv predsjednika Srpske vodi zbog nepoštovanje Šmitovih odluka, a nedavno se oglasio objavom da poništava i posljednje zaključke Narodne skupštine.
STJEPANOVIĆ:To preduzima pod pritiskom. Vidljiva je uigrana matrica. Prvo sarajevski mediji počnu sa određenim tekstovima protiv zaključaka iz Srpske, potom idu izjave federalnih političara koji pozivaju OHR da reaguje i dolazi do reakcije. U dogovoru sa ambasadama koje im odgovaraju i zalažu se za njihove interese, vrše pritisak i na OHR. Kada pričamo o svim tim odlukama i Šmita i prethodnih visokih predstavnika, jasno je da one nisu smjele da imaju pravno dejstvo jer nemaju mandat zakonodavaca, ulogu neke izvršne vlasti ili sudije u BiH. Takozvana bonska ovlašćenja su samo zaključci na konferenciji gdje je pozdravljena uloga visokog predstavnika, ali to im je bilo dovoljno i praktično se samo za to mogu i uhvatiti i reći da on ima takva ovlašćenja, ali zapravo kada bi se držali prava i zakona, jasno je da apsolutno ni na šta ne bi mogao da utiče kada se radi o BiH.
GLAS: Kancelarija pravnog predstavnika se, prvenstveno, bavi predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava i aplikacijama protiv Srpske, a nakon što im budu dostavljene iz Kancelarije agenata pri Savjetu ministara BiH. Ima li osnova da se ponovo pred tim sudom pokrene pitanje da li su korišćenjem bonskih ovlašćenja povrijeđena ljudska prava pojedinaca, a imajući u vidu da su tamošnje sudije ranije odbile takav stav funkcionera koje je smijenio visoki predstavnik? Neki smatraju da bi tako nešto trebalo pokrenuti nakon procesa predsjedniku Srpske.
STJEPANOVIĆ: Ima osnova jer se krši više članova kojima je prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima, ali jasno je da bi i u tom slučaju, mislim, bio ogroman pritisak na Evropski sud za ljudska prava. Takav potez bi imao smisla ukoliko bi se moglo očekivati da bi taj sud mogao donijeti odluku kakvu treba i u skladu sa Evropskom konvencijom, ali sam ubijeđen da bi, čim bi i podnijeli takav zahtjev, počela kampanja protiv jedne takve aplikacije.
GLAS: Jednom ste rekli da je politička šizofrenija federalnih političara skrenula BiH sa evropskog puta. Zbog čega to kažete i možemo li uopšte pričati o tom putu dok stranci odlučuju u BiH?
STJEPANOVIĆ:Kada pročitate definiciju šizofrenije, najslikovitije objašnjava situaciju, odnosno određene poteze federalnih političara. Kad su usvojene izmjene Krivičnog zakonika Srpske i uvedena kleveta, Denis Zvizdić je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, a taj zakon se isključivo primjenjuje u Srpskoj i nema veze sa FBiH koja ima svoj Krivični zakon, tako da je nejasno zašto se i bavi time. Potom je povodom Dana Srpske ministar Zukan Helez podnio krivičnu prijavu protiv funkcionera iz Srpske koji su prisustvovali proslavi, jer, kako je navodio, krše Ustav. S druge strane, dok se u Banjaluci odvija mirna i svečana parada, u Zenici se pale srpske zastave i u određenim mjestima po FBiH organizuju marševi sa islamskim pokličima i poziva na ubijanje Srba. Takvim slučajevima se ne bave političari u FBiH, ne daju izjave da osuđuju takve poteze nego se bave defileom i ko se nalazi na bini na Dan Republike. Bilo je još primjera koji potvrđuju tu šizofreniju, a kada je riječ o evropskom putu BiH - onog momenta kad Sarajevo prihvati da BiH može da postoji kada postoji i Srpska to je početna tačka za priču o evropskoj BiH. Do tada ćete imati tu situaciju da se najmanje pita BiH, a najviše strane ambasade i strana fizička lica.
Slučaj "Kovačević"
GLAS: Slaven Kovačević se žalio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu tvrdeći da mu je ugroženo biračko pravo, jer kao neko ko živi u FBiH može da glasa samo za Hrvata i Bošnjaka za članove Predsjedništva te isto kada je riječ o delegatima u Domu naroda Parlamenta BiH, s obzirom na to da Srpska bira srpske delegate. Nakon javne rasprave konačna odluka Suda bi trebaloda bude na proljeće. Šta očekujete?
STJEPANOVIĆ:Nadam se da će sud, kao jedna ozbiljna institucija, odbiti zahtjev Kovačevića da je njegovo pravo povrijeđeno, jer nisu bili ispunjeni ni svi uslovi da sud razmatra to pitanje, a s druge strane vidljivo je da njegova prava nisu povrijeđena. Mogao je da glasa, da ostvaruje svoje biračko pravo, a to što ima potrebu i želju da odlučuje ko će u Srpskoj da obavlja određene funkcije, to su njegove lične stvari koje ne mogu bitiprihvaćene. Vjerujem da će i Evropski sud da pristupi i postupi na taj načini odbije njegov zahtjev. Vidjećemo. Sve bi trebalo da bude poznato u martu, aprilu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.