Pogonska spremnost "Hidroelektrana na Trebišnjici" na odličnom nivou

BANjALUKA - Obezbijediti dovoljne količine uglja i stabilan rad domaćih termoelektrana biće najveći izazov u proizvodnji eGarant stabilnosti u nlektrične energije ove godine, a ukoliko i bude problema "Hidroelektrane na Trebišnjici" (HET), kao stub elektroenergetskog sistema, jesu garant stabilnosti napajanja potrošača u Srpskoj.

Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u HET-u Ilija Tamindžija rekao je da je protekla godina sa aspekta proizvodnje struje bila povoljna u smislu ostvarenja plana koji je premašen za 80 gigavat-časova.

- To nije bio rezultat količine padavina ostvarene na slivnom području HET-a u 2024. godini, već nedostatka energije za domaći konzum zbog problema rada termoelektrana u elektroenergetskom sistemu Srpske. Usljed suše i problema u radu sa termoelektranama došlo je do deficita za napajanje vlastitih potrošača i na taj način je HET kao akumulaciona hidroelektrana podnio taj teret i ostvario veću proizvodnju - pojasnio je Tamindžija.

On je dodao da je trenutno stanje u akumulaciji Bilećkog jezera veoma nepovoljno, budući da je oko 20 metara niže od planske kote.

- Hidrologija je u odnosu na prosječnu januarsku hidrologiju bila znatno niža, ali zbog nerada Termoelektrane "Ugljevik" i manje proizvodnje u sistemu Termoelektrane "Gacko" došlo je do manjeg ostvarenja ukupne proizvodnje u sistemu Srpske te je HET i u januaru radio pojačano. U ovom momentu imamo 14 procenata veću proizvodnju u odnosu na bilansnu proizvodnju za januar 2025. godine, ali ti proizvodni rezultati nisu uslovljeni hidrološkim - naveo je Tamindžija.

On je napomenuo da su svi agregati HET-a raspoloživi te da je pogonska spremnost na odličnom nivou.

- Ukoliko budemo imali količine padavina na bazi višegodišnjeg prosjeka, ispunićemo bilans i iznova biti na usluzi elektroenergetskom sistemu i garant kvalitetnog snabdijevanja svih potrošača u Srpskoj. HET je ne samo stub elektroenergetskog sistema, već i garant stabilnosti napajanja s obzirom da se radi o akumulacionoj hidroelektrani od mogućih milijardu i 300 miliona kubnih metara zaliha vode u akumulaciji Bileća - rekao je  Tamindžija i dodao da će najveći izazov u proizvodnji električne energije biti obezbjeđenje dovoljne količine uglja za termoelektrane.

Naglasioje i da će Termoelektrana "Ugljevik" imatidovoljnouglja,ukoliko Vlada RS riješi problem sa sadašnjim koncesionarom, firmom "ComsarEnergy RS".

Ukoliko svijet zadesi novi talas energetske krize Tamindžija kaže da bi Srpska mogla pretrpjeti gubitke, jer je domaća elektroprivreda trenutno uvozno orijentisana za razliku od 2022. godine kada je izvozila struju.

- Sada kada je Termoelektrana "Ugljevik" ostala bez uglja, a u Gacku se radi smanjenom snagom došli smo u situaciju da praktično nemamo izvoza. U takvoj situaciji bilo kakav dodatni poremećaj primorava nas na uvoz struje. Cijene na berzi tokom krize drastično skaču, s tim da su i sada u normalnim uslovima između dva i tri puta više u odnosu na cijene koje fakturišemo građanima Srpske. To znači da smo u značajnom gubitku na svakom megavat-satu koji kupimo - rekao je Tamindžija i podsjetio da je Srpska tokom posljednje energetske krize iz 2022. godine izvozila struju i zbog visokih cijena na tržištu ostvarila veće prihode.

REMONT

Kada je riječ o remontima postrojenja HET-a Ilija Tamindžija kaže da ove godine neće biti kapitalni, već samo redovni.

-  Svake godine radimo redovan godišnji remont koji traje oko mjesec pa i kraće po agregatu, ali to nas ne ograničava u proizvodnji, jer uvijek dva agregata u sistemu budu raspoloživa - pojasnio je Tamindžija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.