Soni slavi 30 godina Plej Stejšn-a: Svi su nam govorili da ćemo propasti

G.S.
Foto: Tportal

Plej Stejšn 2 je sa 160 miliona prodatih primjeraka bila najprodavanija gejming konzola na svijetu, a danas je u svojoj petoj generaciji.

Plej Stejšn je bio kolosalan hit na tržištu, ali pre toga je njegov kreator Ken Kutaragi jedva uvjerio proizvođače igara i svoje šefove u Soni-ju da će njegova konzola biti uspješna.

„Svi su nam govorili da ćemo propasti“, priča Kutaragi za AFP u rijetkom intervjuu. S revolucionarnom 3D grafikom i sadržajnijim igrama, kao što su „Tomb Raider“ i „Metal Gir Solid“, uređaj se prvi put pojavio na policama 3. decembra 1994. godine.

U to doba Nintendova konzola NES i slični uređaji za igrice smatrani su „dječjim igračkama“, kaže 74-godišnji Japanac. Popularne igre poput Super Marija bile su dvodimenzionalne, a tehnologija računalno stvorene slike (CGI) bila je rijetkost čak i u Holivudu.

„Većina rukovodilaca (u kompaniji Soni) žestoko se protivila konzoli, strahujući za ugled japanskog giganta kao proizvođača vrhunske elektronike“, rekao je Kutaragi. Ni japanski proizvođači igara u početku nisu pokazali interes jer se kreiranje 3D igara u realnom vremenu u to vrijeme činilo „nezamislivim“, prenosi B92.

Snimanje jednog CGI filma tada je trajalo godinu ili dvije, a njegova produkcija bi koštala i desetine miliona dolara, rekao je.

Kutaragija, tada radnika kompanije Soni, to nije sprečavalo. „Željeli smo da maksimalno iskoristimo tehnološki napredak u svrhu novog oblika zabave“, rekao je inženjer rado se toga prisjećajući. Njegova ambicija se isplatila: Plej Stejšn 2 sa 160 miliona prodatih primjeraka bila je najprodavanija gejming konzola na svijetu, a danas je u svojoj petoj generaciji.

Soni i Nintendo poznati su rivali, ali pre više od tri decenije sarađivali kako bi kreirali CD-ROM čitač kompatibilan sa Super Nintendo konzolom, koja je mogla da koristi samo kasete.

Uz Nintendovo odobrenje, Soni je razvijao uređaj koji može da čita i CD-ove i kasete, s radnim naslovom „Plej Stejšn“, što je bila prva upotreba toga danas dobro poznatog imena. Ali prijateljstvo dva giganta završilo je dramatično.

Nekoliko sati nakon što je Soni predstavio svoj novi projekt na sajmu u Las Vegasu 1991. godine, Nintendo je, predomislivši se zbog Soni-jevih prava nad igrama, najavio da će se radije udružiti s holandskim Filipsom. Potez se smatrao izdajom i poniženjem za Soni, a svi ti projekti u usponu nisu uspjeli da se ostvare.

„Novine su tada pisale da je to loše za nas“, rekao je Kutaragi. „Ali bilo je neizbježno da Soni i Nintendo slijede svaki svoj put jer su naši pristupi bili potpuno različiti“. „Nintendu su video igre bile igračke koje nemaju nikakve veze s tehnologijom“, rekao je. Bez tog razilaženja Plej Stejšn kakav poznajemo „nikad ne bi ugledao svjetlo dana“.

U trenutku kad je Soni u Japanu lansirao svoj Plej Stejšn i CD igre 1994. godine, a u zapadnim zemljama nekoliko mjeseci kasnije, Nintendo je bio predvodnik prodaje konzola.

Zato je Soni za razvoj novog modela distribucije iskoristio svoje iskustvo u muzičkoj industriji, prodajući PS u prodavnicama elektronike umjesto u prodavnicama igračaka. Kutaragi je kasnije postao potpredsjednik uprave Soni-ja, da bi ga 2007. napustio, nakon lansiranja Plej Stejšna 3, koji je u početku imao problema s komercijalizacijom.

Budućnost tržišta konzola sada je neizvjesnija jer „igranju u oblaku“ raste popularnost. To je Kutaragi također predvidio godinama unaprijed, zajedno s mobilnim gejmingom.

„Često bih razmišljao o budućnosti tehnologije, kroz 10 ili 20 godina, kako bih predvidio nove trendove, iako je mnogim ljudima bilo teško da to razumiju“, rekao je.

Ovaj inženjer sada vodi startap koji se bavi robotikom i vještačkom inteligencijom i predaje na japanskom univerzitetu. „Ulazimo u svijet u kojem se sve može izračunati računalom uz pomoć vještačke inteligencije“, kaže Kutaragi.

Na primjer, interaktivni servis koji pokreće generativna vještačka inteligencija ČetGPT „omogućen je jer je jezik postao izračunljiv“, a slična tehnologija se koristi u različitim sektorima poput medicine, muzike i vizuelne umjetnosti.

„Zamislite da vrijeme i prostor također mogu da se izračunaju“, ne staje Kutaragi. Za sada je to mogućnost ograničena na svijet videoigara, ali zamislite kad bismo mogli odmah da se preselimo na bilo koje mjesto, kaže on. Ono što je nekad bila naučna fantastika moglo bi da postane stvarnost, zaključuje japanski vizionar.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana