Otkrivene "sakupljači kostiju" - rijetke gusjenice mesožderke

VAŠINGTON - Naučnici na Havajima otkrili su novu, rijetku vrstu gusjenica mesoždera koje sakupljaju kosti, zbog čega su prozvane „sakupljači kostiju“.

Nakon izleganja, sićušni insekti žive skoro cijeli svoj život u mreži jednog pauka, jedući sve ranjene ili nedavno preminule insekte koje je njihov domaćin uhvatio.  

„Oni će takođe pronaći komadiće suvog mesa od buba zalijepljene za mrežu i pojesti to“, rekao je Danijel Rubinov, profesor katedre za entomologiju na Univerzitetu Havaji Manoa, prenosi USA Today.  

Kako je naveo, ovi insekti ne samo da jedu meso, već su i kanibali.  

„Ako naiđu na drugu, manju gusjenicu, rado će je pojesti. Zato nikada ne nalazimo više od jedne gusjenice po mreži“, rekao je Rubinov.  

Gusjenice mesožderke su izuzetno rijetke i čine manje od 0,13 odsto vrsta moljaca i leptira širom svijeta, ali prema riječima istraživača, „sakupljači kostiju“ su još rjeđi.  
Rubinov je naveo da istraživači rade na objavljivanju opisa novootkrivene vrste koji će uključivati formalno naučno (latinsko) ime.  

Pripada neobičnom rodu koji se zove *Hyposmocoma* moljci, poznati kao „fensi gusjenice“ u njihovoj fazi larve.  

Kao što rakovi pustinjaci pozajmljuju školjke, „fensi gusjenice“ prave kuće od pijeska, komadića biljnog materijala i lišajeva.  

Gusjenica „sakupljača kostiju“ plete svilenu prenosivu futrolu kojom se pokriva, a zatim je pažljivo, metodično ukrašava dijelovima tijela mrtvih insekata.  

Dok prelaze kvadratnu stopu paukove mreže gdje prave svoj dom, gusjenice pokupe dijelove insekata koje je pauk ostavio nakon što je progutao svoj plijen.  

Zatim pažljivo mjere te dijelove tijela prije nego što ih utknu u svoju kolekciju, rotiraju i ispituju svaki komad i ponekad ih žvaću radi podešavanja. Gusjenice uvijek rade na svojim kućištima, koje nadograđuju tokom rasta.  

Naučnici vjeruju da to rade zato što život u paukovoj mreži nije najbezbjednija stvar ako ste ukusna mala gusjenica koja živi zajedno sa gladnim paukom.  

„To je ludo – pričamo o životu u lavljoj jazbini. Ali to takođe nije loš posao. Ako, recimo, buba pokuša da vas napadne, pauk će je prvi ščepati“, naveo je Rubinov.

Do sada, istraživači nikada nisu pronašli nijednu od ovih gusjenica koje su pojedene ili umotane u paukovu mrežu, dodao je on.

Jednom kada gusjenice pojedu dovoljno buba da bi bile spremne za metamorfozu, što traje obično nekoliko mjeseci, one postaju sićušni moljci veličine zrna pirinča, a zatim odlete i pare se.

Ženke moljca odlažu svoja skoro nevidljiva jaja na mjestima gdje postoji vjerovatnoća da će se formirati paukova mreža, posebno trule trupce, šupljine drveća i šupljine u stijenama.

"Oni su proljećni moljci i gusjenice pronalazimo gusjenice u februaru", objasnio je Rubinov i dodao da su oni jedina loza gusjenica na Havajima za koju se zna da je evoluirala da živi u paukovoj mreži.

Genetsko testiranje je pokazalo da su se vjerovatno odvojile od sličnih vrsta gusjenica prije više od 5 miliona godina, a do sada su pronađeni samo u udaljenom području od 13 kvadratnih kilometara na zapadnoj strani ostrva Oahu.

Naučnici brinu da su gusjenice na ivici izumiranja baš kao što su otkrivene.

"Sakupili smo ih samo 62 tokom 20 godina. Postoji jedinstveno, a onda postoji super-jedinstveno. Ovi momci su super-jedinstveni", zaključio je Rubinov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.