Ko je bio Kornelije Bata Kovač VIDEO

GS
Foto: Tanjug

BEOGRAD - Kornelije Bata Kovač rođen je samo nekoliko minuta uoči nove 1942. godine u Nišu gdje je živio sve do 1946. godine, kada se s roditeljima preselio u Suboticu, rodni grad svog oca.

Njegov djed Kornel Kovač bio je muzičar, radio je i kao dirigent u Subotičkoj operi, otac Josip je svirao u Subotičkoj filharmoniji i sa orkestrom Univerzal otkrivao džez, a bavio se i komponovanjem.

Okružen instrumentima, Kornelije i njegov brat Mihajlo (svojevremeno je bio član grupe "Delfini", kasnije se posvetio TV novinarstvu a od 2001. godine je bio ambasador Jugoslavije u Austriji), vrlo rano su se zainteresovali za muziku, pohađali su nižu muzičku školu, odsjek klavir.

Pored klasičnog muzičkog obrazovanja Kornelije Kovač posvećuje mnogo vremena džez i rok muzici.

Prvu kompoziciju pod nazivom "Pusti trotoari" Kovač komponuje već sa četrnaest godina – 1956. godine. Prvi javni nastup mladi Kovač je imao u subotičkoj gimnaziji koju je pohađao na tada popularnim popodnevnim čajankama.

Karijeru profesionalnog muzičara počinje 1961. godine kada formira svoju prvu grupu – "BKB" u Sarajevu, koja postaje uvaženi džez trio tog vremena. Godine 1963. sa ovom grupom nastupa na YU džez festivalu na Bledu u Sloveniji.

Poslije godina u kojima je vodio različite orkestre u tadašnjoj Republici BiH, Kornelije Kovač se pridružuje najpopularnijoj sarajevskoj pop grupi "Indeksi".

Sa njima nastupa na dva mjeseca dugoj turneji po Rusiji. Poslije ovog velikog profesionalnog iskustva, 1968. godine kada se doselio u Beograd, Kornelije Kovač osniva jednu od najznačajnijih jugoslovenskih grupa svih vremena – "Korni grupu".

Sa "Korni Grupom" nastupa na brojnim muzičkim festivalima u bivšoj Jugoslaviji i Evropi, među kojima od posebnog značaja ima učešće na "Opatijskom festivalu" 1974.

Pobjeda "Korni grupe" u Opatiji, obezbedila im je učešće na "Pjesmi Evrovizije" te godine u Brajtonu.

Plasirali su se na 12. mjesto, a kasnije te godine Kornelije Kovač odlučuje da grupa prestane sa radom.

Od tada Kornelije Kovač počinje uspješnu solo karijeru.

Godine 1980. se seli u Veliku Britaniju, gdje sarađuje na mnogim muzičkim projektima i sa zvezdama britanske pop i rok scene kao što su Berni Marsden, gitarista grupe „Vajt Snejk", Hans Cimer, Pol Džons, bivši pjevač grupe „Manfred man" i dr.Kornelije Kovač piše muziku za pozorište, film i televiziju.

Kao kompozitor pop i rok muzike izuzetno je uspješan.Napisao je i neke od najvećih hitova domaćih muzičkih zvijezda poput Zdravka Čolića („April u Beogradu“, „Živiš u oblacima“, „Zvao sam je Emili“, „Jedna zima sa Kristinom“, „Jedina“, „Mađarica“), „Generacije 5“ („Ti samo budi dovoljno daleko“), Lepe Brene („Janoš“, „Sanjam“, „Sitnije Cile, sitnije“), i mnoge  druge.

Njegove kompozicije objavljuju na brojnim LP pločama u nekadašnjoj Jugoslaviji, Španiji, Francuskoj, SAD, Holandiji, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Grčkoj itd.

Mnoge od njih su sa prefiksom „zlatna" ili "platinasta" ploča u Jugoslaviji.

U mnogim muzičkim projektima u Španiji od 1979. godine Kornelije Kovač se pojavljuje kao producent, kompozitor ili aranžer.

Sarađuje sa mnogim TV stanicama u Španiji kao što su TELE 5 (muzički je producent Talije, zvijezde Tele 5), Antena 3 (muzički direktor popularnog TV šoua "De Tu, A Tu").

Takođe, Kornelije Kovač provodi godinu dana kao klavijaturista popularnog španskog Caco Senante Salsa benda).

Za C.E.A.R. izdaje humanitarni disk za pomoć djeci za vrijeme rata devedesetih godina. U tu akciju uključuju se brojne javne ličnosti, među kojima i tadašnji predsjednik Španije, Felipe Gonzales.

Po povratku u Jugoslaviju, okuplja stare i nove muzičke zvijezde i u sopstvenom muzičkom studiju nastavlja sa aktivnim radom na mnogim muzičkim projektima.

Napisao je tri knjige sa muzičkom tematikom: Tamne dirke (2003), Falko i druge priče (2007) i Fusnota (2010).

Otac je tri kćerke: Aleksandre, Kristrine i Anje i sina kog je dobio u drugom braku poslije smrti prve supruge Spomenke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana