"Višnjićevi dani" u Bijeljini: Proslava mladosti, kreativnosti i umjetnosti
BIJELjINA - Srpski narod u stalnoj je borbi da sačuva tradicionalne vrijednosti i odupre se uticaju sa zapada, a manifestacija "Višnjićevi dani" postoji da bi podsjećala Srbe da su veliki narod, ali i opominjala ih da je spas u jedinstvu i slozi.
Poručio je ovo episkop zvorničko-tuzlanski Fotije, na svečanoj akademiji u okviru 26. manifestacije "Višnjićevi dani", koja je održana u Centru za kulturu "Semberija".
On je istakao da je srećan što se u Bijeljini ponovo slave mladost, kreativnost i umjetnost.
- "Višnjićevi dani" su veza između doba u kojem je rođen veliki epski pjesnik, doba u kojem se srpski narod borio za opstanak, i današnjice u kojoj nam se ta borba ponavlja. Zato je važno da se na ovakvim manifestacijama okupljaju ljudi različitih profesija - iz kulture, politike, književnosti, koji treba da shvate da ćemo opstati samo ako živimo i radimo u duhu zajedništva naglasio je episkop zvorničko-tuzlanski.
Ovogodišnja manifestacija u znaku je 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i 115 godina od osnivanja Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" u Bijeljini.
- Ta tradicija svjedoči trajanje kroz vijekove i treba sa ponosom bogatstvo kulture da pokazujemo svijetu i prenosimo mladim generacijama. Ova manifestacija je uglavnom posvećena Filipu Višnjiću, ali u okviru nje promovišemo sve ono što se događa u srpskoj istoriji, zatim u oblastima kulture, jezika, pisma i slično - objasnio je predsjednik Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" Mitar Novaković.
On smatra da obilježavanje 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i 115 godina od osnivanja Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" u Bijeljini daju svima obavezu i zadatak da te događaje više istraže.
- Mnogi žele da na neki način to omalovaže . Mi danas imamo potrebu da to više iskažemo i istražimo te da organizujemo naučne skupove na te teme - dodao je Novaković.
Načelnik Odjeljenja za savremeno stvaralaštvo i kreativnu industriju u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske Danijela Pavlović izjavila je da "Višnjićevi dani" nemaju značaj samo za Bijeljinu, nego za cijelu Republiku.
- Veliki je trud organizatora, SPKD "Prosvjete" Bijeljina, koje već 26 godina uspijeva da održi ovu manifestaciju. Posebno im čestitam to što ove godine obilježavaju 115 godina od osnivanja društva u Sarajevu i što uspijevaju da očuvaju srpsko kulturno nasljeđe i identitet srpskog naroda - dodala je Pavlovićeva.
Na centralnoj svečanosti - svečanoj akademiji o Filipu Višnjiću besjedio je književnik iz Novog Sada Anđelko Anušić. On je istakao da Filip Višnjić ima i danas isto značenje kao i u vremenu u kojem je živio.
- To je neprolazna veličina i on će uvek imati isto značenje u našem narodnom predanju, našoj poeziji. Taj slepi pesnik je svojim duhovnim očima video više nego što su drugi videli fizičkim očima, a u svom vremenu je video i dovideo i do naših obala i dana i nama ostavio svetila od tih dana. I danas je kao u njegovo vreme, opet se govori o zlatnoj slobodi koja je preskupa, opet se govori o kosovskom zavetu o kome se govorilo i u njegovo vreme, ustaničkoj Srbiji - naveo je Anušić.
Zapitao se šta bi se dogodilo kada bi se danas Filip Višnjić ponovo pojavio među nama.
- Video bi možda iste stvari, video bi naše iste dušmane koji žele da nam do kraja smrse konce. Video bi da je i dalje sloboda skupa, da se za kosovsko predanje i zavet i dalje bore, video bi mnogo neprijatnih stvari i ne znam da li bi se mašio gusala da to opeva. Video bi i kako naše narodno blago, gusle, gajde, narodnu tkanicu drugi kradu i pljačkaju, a video bi i kako ćirilica "kleca" svuda - viri između stranih i latiničnih nakaradnih naziva - naglasio je Anušić.
U okviru manifestacije, večeras u 17 časova biće otvorena izložba Istorijskog arhiva i Narodnog muzeja iz Vranja "Slike iz života pod okupacijom - život i stradanje stanovništva juga Srbije u Velikom ratu".
Manifestacija će trajati do petka.
IZLOŽBA
Izložba "Tapiserije Milice Zorić: sinteza nasleđa i modernizma" autorke Milice Orlović-Čobanov, kustosa Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, otvorena je i bijeljinskoj publici predstavljeno je 10 tapiserija, među kojima dvije nastale krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka.
- Izložba je zajednički poduhvat Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, Muzeja Semberije i još nekih ustanova iz Srbije. U našoj zbirci čuvamo pet dela umetnice koja je potvrdila svoje mesto ne samo u nacionalnoj istoriji umetnosti, nego i šire. U Novom Sadu smo izložili 28 tapiserija, a u Bijeljini 10 - istakla je upravnica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog iz Novog Sada Milana Kvas.
Izložba je otvorena do 6. decembra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
