U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena izložba "Alan Ford trči počasni krug"

Srna
Foto: Srna

BEOGRAD- U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena je izložba "Alan Ford trči počasni krug", na kojoj će posjetioci u naredna dva mjeseca moći da vide 152 originalne table iz ranog perioda, kada je na izradi stripa radio italijanski autorski dvojac Magnus-Bunker, kao i tri naslovna crteža Paola Pifarerija.

"Alan Ford trči počasni krug" je gostujuća izložba autora i kolekcionara stripova iz Slovenije Roka Glavana, koja je bila jedna od najposećenijih slovenačkih kulturnih događaja u 2019. godini, a, inače, ova izložba je najveća svjetska izložba originalnih crteža stripa "Alan Ford".

Izložbu organizuju Muzej Jugoslavije i Institut za kulturu i obrazovanje iz Ljubljane, u saradnji sa Nacionalnom galerijom Slovenije, Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu i Jugoslovenskom kinotekom.

Portparol Muzeja Jugoslavije Tamara Marković rekla je za Srnu da je razlog zbog kojeg se izložba realizuje upravo u Muzeju Jugoslavije taj što je "Alan Ford" značajan kulturni fenomen u kontekstu nekadašnje Jugoslavije, te da je zanimljivo da je sam strip, uz izuzetan prevod Nenada Briksija na srpskohrvatski, bio mnogo popularniji u bivšoj Jugoslaviji, nego u Italiji, gdje je i nastao.

Navodeći da veliko interesovanje za ovu izložbu govori o tome da je Alan Ford nešto što je i dalje "živo" u popularnoj kulturi bivše Jugoslavije, Markovićeva je podsjetila da autor izložbe veliku popularnost "Alana Forda" i nakon toliko godina objašnjava riječima da "smo se mi nekada smijali junacima Alana Forda, a danas se oni smiju nama".

Prema njenim riječima, Glavan ističe proročku komponentnu stripa i ono zbog čega ljudi i tada, pa i sada mogu da se povežu sa alanfordovskim junacima i da ih prepoznaju u ovom okruženju.

Izložba traje do 31. januara, a planirani su i prateći programi, koji će zavisiti od epidemiološke situacije.

Izvjesno je da će se jedan dio pratećih programa dešavati u virtuelnom prostoru, na "Jutjub" kanalu, a trebalo bi da se realizuje i filmski prateći program u Jugoslovenskoj kinoteci od 15. decembra, odnosno da budu prikazani filmovi koji na neki način podsjećaju na alanfordovsku poetiku.

Objašnjavajući zašto ova priča istrajava, autor izložbe Rok Glavan je u pratećem tekstu uz izložbu naveo da odgovor leži u morbidnom humoru isprepletenom briljantnim domišljatostima, a situacije koje se čine grotesknim, zapravo su dio naše svakodnevice.

"U stvari, mi živimo u stripu kojem smo se smijali. Političari i sve njihove devijacije, bankari sa svojim manipulacijama, veliki politički slogani samo sa jednim ciljem - doći na vlast", ističe Glavan.

On je dodao da je današnje društvo, s druge strane, svjedok velike bijede i siromaštva, ne samo u društvenom, već i u kulturnom i duhovnom smislu.

"Čak je i stanje ekonomije superhikovsko. Sve je to Alan Ford. Samo što danas više nije smiješno, danas je bolno", napisao je Glavan.

Strip "Alan Ford" je ismijavao sve korumpirane, nesposobne i izmanipulisane ljude na svijetu, nikoga nije poštedio - ni lijepe, ni ružne, ni bogate, ni siromašne, ni poštene, ni lopove, a događaji u stripu su apsurdni, iznenađujući, duhoviti i apsolutno politički nekorektni.

Naziv ove izložbe "Alan Ford trči počasni krug" asocira i na vezu sa čuvenim filmom "Maratonci trče počasni krug" Slobodana Šijana, koji je sam u intervjuima govorio da je poetika "Maratonaca" inspirisana Alanom Fordom i da mu je to bio najbolji način da ovu modernu komediju prebaci u jedno bivše vrijeme.

Kada je riječ o ovom kultnom stripu nezaobilazna tema je i famozna zabranjena epizoda, objavljena u slovenačkoj "Mladini", u kojoj se pojavljuju Josip Broz Tito i Jovanka, a koja, u stvari, nije bila rad italijanskih autora.

Riječ je o epizodi koju je 1989. godine posebno za "Mladinu" nacrtao Andrej Brčić Flumijani, koji se potpisao kao Maks Šeling, a u njoj Grupa TNT posjećuje Tita u Belom dvoru, kada Broj Jedan ucjenjuje maršala, a ova kompletna epizoda je izložena u Muzeju Jugoslavije.

Prvi broj "Alana Forda" izašao je u maju 1969. godine. Osmislili su ga scenarista Lučano Seki - Maks Bunker i crtač Roberto Raviola Magnus.

Već godinu dana kasnije ovaj satirični strip je zbog upečatljivih crteža, duhovitih dijaloga i spretne ironije, kao i izuzetnog prevoda Nenada Briksija, pridobio naklonost publike širom Jugoslavije.

Inspiracija za sam lik Alan Forda bio je glumac Piter O'Tul.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana