Stećci uvršćeni na Listu svjetske baštine
Istanbul - Komitet UNESKO-a u petak je na prestižnu Listu svjetske baštine uvrstio stećke na području BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
O tome je odlučio Komitet koji čini 21 zemlja članica UNESKO-a u okviru 40. zasjedanja koje se održava od 10. do 20. jula u Istanbulu.
Još u novembru 2009. godine BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su da zajednički počnu rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi ti jedinstveni spomenici postali dio svjetske baštine. Za nešto više od pet godina pripremljen je nominacijski dokument kojim je detaljno predstavljeno kulturno dobro koje je nominovano.
Naziv nominacije je "Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici".
Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije, te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je blizu 4.400, u Crnoj Gori 3.500 i u Srbiji 4.100.
Na osnovu raspoloživih podataka, može se tvrditi da se ovi spomenici pojavljuju od druge polovine 12. vijeka, da njihova prva faza traje i kroz 13. vijek, a intenzivno su pravljeni i ukrašavani u 14. i 15. vijeku. U 16. vijeku ova vrsta umjetnosti postepeno je nestala.
Na pregovorima u Istanbulu, na čijem se čelu nalazila ambasador i predsjedavajući Komiteta Lale Ulker, bilo je govora i o kulturnoj baštini u svijetu.
Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović rekao je da je ovo izuzetan uspjeh, koji je rezultat dugogodišnjeg rada eksperata iz četiri zemlje.
- Znamo da je stećak jedinstven kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na nespornu prolaznost vremena. Nakon turbulentne prošlosti našeg regiona stećci su nas ponovo ujedinili i dokazali da je kultura iznad politike i da gradi mostove među narodima - kaže Osmanović.
On je istakao da je riječ o trećem kulturnom spomeniku iz BiH koji je upisan u svjetsku kulturnu baštinu, poslije Mosta Mehmed-paše Sokolovića i Starog mosta u Mostaru.
Naziv
Iako u različitim epohama i krajevima postoji više naziva korišćenih za ovu vrstu nadgrobnog spomenika, najčešće korišćen naziv u literaturi je stećak, čije ime dolazi od njegove glavne namjene da "stoji" iznad groba kao spomenik. To je particip prezenta od glagola stajati - stojeći ili kako se ranije govorilo "steći".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
