Stanić: Sa Zapadom ravnopravno, dolazi vrijeme povoljnije za Srbe
Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić smatra da srpski narod tek treba da sa Zapadom uspostavi prave oblike ravnopravnog dijaloga, kao i da za Srbe dolazi povoljnije vrijeme.
Stanić je naveo da u domenu kulturnog djelovanja treba raditi na boljem međusobnom razumijevanju različitih kultura, ali i na jasnijem izlaganju srpskih nacionalnih i kulturnih interesa, koje treba bolje i vještije uklopiti u strukturu zapadnih centara moći.
On je napomenuo da su sada odnosi u svijetu znatno drugačiji nego u vrijeme NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, te da se u obnovljenom razgovoru sa zapadnim zemljama i kulturama treba obraćati svim ljudima koji su spremni da saslušaju.
Srbija više ne živi samo sa Zapadom, rekao je Stanić, već i sa Rusima i Kinezima, što je bitno za "kulturni rat" srpskog naroda.
Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Stanić je za "Večernje novosti" izjavio da su Srbi poslije gubitka Kosmeta 1389. godine umjeli da se vrate na taj svoj mitski i istorijski prostor, te zapitao zašto taj san ne bi sanjali i danas.
- Mi treba da gradimo jedno buduće faktičko stanje. Uvejren sam da ćemo ga izgraditi na Kosovu i Metohiji i na cijelom državnom prostoru na kojem Srbi žive. Duboko verujem da dolazi vreme drugačije Evrope i vreme mnogo povoljnije za nas - smatra Stanić.
On je naglasio da je Matica srpska u Novaku Đokoviću, Emiru Kusturici, ali i svjetskim ličnostima kao što su Peter Handke, Beson, Grajf, Guskova, Džonstonova, Teodorakis i drugi prepoznala ljude koji su rekli i napisali ključne stvari o Srbima ili su svojim djelom načinili izuzetne poduhvate, kao Đoković i Arno Gujon.
Stanić, koji je prošle sedmice izabran u treći mandat na čelu Matice srpske, dodao je da je u Matici uz, postojeći Temišvarski i Njegošev odbor, osnovan i Krajiški i Kosovometohijski odbor, koji će izučavati kulturu tih krajeva, te dodao da Srbi na Kosmetu, u Hrvatskoj, BiH treba da razviju osjećanje dostojanstva i pune pripadnosti srpskoj kulturi i narodu.
Stanić je rekao da se nastavlja rad na Srpskoj enciklopediji, koja će, kada bude završena, sadržati gotovo 17.000 stranica, kao i na Srpskom biografskom rječniku, čija bi osma knjiga trebalo da bude završena sljedeće godine, a čitav rječnik imaće 12 do 13 knjiga sa više od 30.000 biografija
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
